Na današnji dan 30. studenoga

Marija Jurić Zagorka

Umrla Marija Jurić Zagorka – 1957. U noći na 30. studenog 1957. godine umrla je Marija Jurić Zagorka, izrazito popularna hrvatska spisateljica i novinarka. Preminula je u Zagrebu u 85. godini, nakon dugogodišnje i izrazito aktivne spisateljske karijere. Napisala je dvadesetak romana, a surađivala je s velikim brojem novina i časopisa, tako da njen ukupni opus obuhvaća desetke tisuća tiskanih stranica. Oko točnog datuma smrti Marije Jurić Zagorke postoji dvojba – obično se navodi 30. studenog, no navodno je ona preminula još prethodnog dana – 29. studenog 1957. godine (na taj je dan padao Dan republike u tadašnjoj socijalističkoj Jugoslaviji). Mrtvozornik je došao do nje navodno tek 30. studenog pa je taj datum upisan u njenu smrtovnicu kao službeni. Bila je jedna o najplodnijih i najpopularnijih spisateljica u hrvatskoj povijesti. Bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Jedno je vrijeme uređivala novine Obzor. Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene, i Hrvaticu. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji je nagovara na pisanje romana. Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti. Neka su njezina prozna djela dramatizirana i ekranizirana. Iz ogromnog opusa izdvajamo samo neka djela : Grička vještica – ciklus od 7 romana (Tajna Krvavog mosta, Kontesa Nera, Malleus Maleficarum, Suparnica Marije Terezije I, Suparnica Marije Terezije II, Dvorska kamarila, Buntovnik na prijestolju); Kneginja iz Petrinjske ulice; Kći Lotrščaka – Čarobna priča o Manduši zlatokosoj i postanku slavnog kraljevskog grada na sedam kula ; Gordana ; Kamen na cesti ; Kraljica Hrvatâ ; Kalista i Doroteja, (napisala s 14 godina) ; Filip Košenski ; Evica Gupčeva ; Roblje ; Vladko Šaretić ; Republikanci ; Tozuki ; Kaptolski antikrist ; Modri đavo ; Plameni inkvizitori ; Krijeposni griješnici ; Vitez slavonske ravni ; Mala revolucionarka ; Pustolovine novorođenog Petrice Kerempuha …

Prvo ukinuće smrtne kazne u povijesti Europe (1786.)
Prvi put u europskoj povijesti jedna je država trajno ukinula smrtnu kaznu kao oblik kažnjavanja 30. studenog 1786. godine. Ta država bila je Toskana.

Prva međunarodna nogometna utakmica (1872.)
Prva službena međunarodna utakmica u nogometu odigrana je 30. studenog davne 1872. godine, i to između reprezentacija Škotske i Engleske.

Oscar Wilde umro kao katolik – 1900.
Wilde je umro svega pet dana nakon katoličkog krštenja, upravo na današnji dan 1900. godine.

Osnovana je Zagrebačka filharmonija (1919.)
Zagrebačka filharmonija službeno je osnovana 30. studenoga 1919. godine. Dosad je Filharmonija nastupala u gotovo svim zemljama Europe te u Rusiji, SAD-u.

Kako je nastala najvrjednija svjetska naftna kompanija? – 1998.
Danas najveća svjetska kompanija po ukupnim prihodima – Exxon Mobil – nastao je udruživanjem naftnih giganata koji porijeklo vuku od Rockefellerovog naftnog carstva.

Ubijen član uprave Deutsche Banke – 1989.
Atentat je izvršen u Bad Homburgu, elitnom naselju smještenom u blizini Frankfurta na Majni.

Jedinstvo katolika i pravoslavaca proglašeno ciljem (2001.)
Papa Benedikt XVI. boravio je u Turskoj od 28.11. do 1.12.2006. godine. Pozvao ga je ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej I., vrhovni poglavar Ekumenske Carigradske patrijaršije.