U organizaciji Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH, u Čapljini je, u hotelu President, održana panel konferencija „Gornji horizonti – stanje i izazovi u vodama slivnog područja Jadranskog mora“.
Na početku se nazočnima obratio predsjednik HAZU-a u BiH akademik Mladen Bevanda ukazavši na izniman značaj jedne ovakve konferencije te izrazio nadu da će njezini zaključci biti osnova za daljnja istraživanja, znanstveni i stručni doprinos o ovoj temi.
Nazočnima je dobrodošlicu poželjela gradonačelnica Čapljine Iva Raguž, a uime Vlade HN županije obratio se ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Mario Jurica.
O temi „Hidrološke intervencije u kršu-implikacije za vode, tlo i bioraznolikost doline Neretve“ govorile su profesorice prof. dr. sc. Adrijana Filipović (Federalni agromediteranski zavod Mostar i Agronomski i prehrambeno–tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru), prof. dr. sc. Svjetlana Stanić-Koštroman, (Uprava za vode Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ/K i Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru) i izv. prof. dr. sc. Anita Dedić (Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru).
Prof. dr. sc. Davor Romić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izlagao je o temi: „Budućnost poljoprivrede donje Neretve uvjetovana snažnim antropogenim utjecajima unutar sliva i klimatskim promjenama“.
Uslijedila je panel-rasprava na kojoj su sudjelovali izv. prof. dr. Anita Dedić, prof. dr. sc. Adrijana Filipović, prof. dr. sc. Svjetlana Stanić-Koštroman, prof. dr. sc. Davor Romić i dr. sc. Mario Šiljeg, ravnatelj Instituta za vode Josip Juraj Strossmayer.
Panel-raspravu moderirao je tajnik Razreda za biotehničke znanosti HAZU-a u BiH prof. dr. sc. Marko Ivanković.
Zaključci konferencije:
- Izgradnjom sustava ,,GORNJI HORIZONTI” potrebno je uraditi detaljna znanstveno-stručna istraživanja o utjecaju projekta na poljoprivrednu proizvodnju u dolini rijeke Neretve. Postoje već InterReg projekti međudržavne suradnje preko kojih je moguće financirati navedena istraživanja u koje bi bili uključeni znanstvenici iz BiH i Republike Hrvatske.
- Kada je u pitanju navodnjavanje poljoprivrednih površina, ako dođe do smanjivanja razine podzemnih voda i smanjenja voda na izvorima rijeka Bune, Bunice i Bregave, postoji ideja koja je bila prisutna u APRO Hercegovina, a to je: izgradnja zatvorenog sustava navodnjavanja izgradnjom vodozahvata na HE Salakovac za navodnjavanje Dubravske visoravni, odnosno poljoprivrednih površina južno od HE Salakovac. U cilju očuvanja ekosustava Parka prirode „Hutovo blato”, potrebno je analizirati prijedlog izgradnje kompresijske brane uzvodno na rijeci Krupi, uz prioritetnu revitalizaciju prirodnih kanala i izvorišnih zona gornjeg prirodnog dijela Hutova blata, kao temelj za očuvanje stabilnog hidrološkog režima i kvalitete voda.
- U Republici Hrvatskoj već je započeo projekt prve faze izgradnje brane, čija je vrijednost oko 30 milijuna €, a ukupna je vrijednost projekta 85,50 milijuna €. Ovaj projekt podržavamo i držimo da ćemo time smanjiti zaslanjenje rijeke Neretve.
- Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina potpisnice su Espoo konvencije o procjeni utjecaja na okoliš susjednih zemalja, te postoji obveza da se u postupku izvođenja projekta poštuju sva pravila sudjelovanja zainteresiranih država koja mogu imati negativne posljedice zbog izvođenja velikog investicijskog projekta u drugoj državi. Zaključeno je da podržavamo potrebu uključivanja Republike Hrvatske na transparentan način u cilju procjene utjecaja na poljoprivredu i okoliš nakon puštanja u rad projekta GORNJI HORIZONTI.
- Polazeći od činjenice da voda ne poznaje granice država, potrebno je pokušati uspostaviti Integralni međudržavni sustav upravljanja slivom rijeke Neretve uz uključivanje postojećih institucija kao nositelja ove aktivnosti. S BiH strane moguće je uključiti Agenciju za sliv Jadranskog mora, a sa strane Republike Hrvatske – Javno poduzeće Hrvatske vode, uz prethodno donošenje odgovarajućih odluka i međudržavnih sporazuma. Integralno upravljanje vodnim resursima (1UVR): Fokusira se na sliv kao
osnovu jedinicu upravljanja, kombinirajući zaštitu voda, vodoopskrbu, zaštitu od poplava i upravljanje otpadnim vodama. Zbog klimatskih promjena koje uzrokuju češće suše i poplave, ovaj je pristup nužan za dugoročnu dostupnost kvalitetne vode.
TEKST: Hercegovina24/ FOTO: HAZU u BiH
