Zarobljen kralj Richard Lavljeg Srca – 1192.
Dok se vraćao u Englesku morem iz Svete Zemlje, njegov je brod zbog lošeg vremena morao skrenuti u Jadran. Dana 20. prosinca 1192. zarobljen je slavni engleski kralj Richard Lavljeg Srca. Dok se vraćao u Englesku morem iz Svete Zemlje, njegov je brod zbog lošeg vremena morao skrenuti u Jadran. Preplovio je uz hrvatsku obalu i došao do Akvileje na talijanskoj obali sjevernog Jadrana. Tamo je nastavio kopnenim putem prema Saskoj, kojom je vladao njegov rođak. Richard Lavljeg Srca i njegova 4 poslužitelja putovali su prerušeni u skromnu odjeću hodočasnika. Negdje u blizini Beča zarobile su ih snage austrijskog vojvode Leopolda. Prepoznali su ga ili po skupom prstenu koji je nosio ili po tome što je inzistirao jesti pečenu piletinu, koja je u to vrijeme bila aristokratska hrana. Rikard je stavljen u zatvor u dvorcu Dürnstein nad Dunavom. Za njega su Austrijanci tražili od Engleza ogromnu otkupninu od 150.000 maraka srebra, što je u to vrijeme bilo 2-3 puta više od čitavog godišnjeg prihoda engleske krune. Richardova majka uspjela je skupiti novac ogromnim oporezivanjem zemlje i nakon plaćanja otkupnine Richard je oslobođen. Richardov povratak u Englesku prikazivan je u sklopu priča o Robinu Hoodu. Naime, za Richardova odsustva Engleskom je vladao njegov brat Ivan Bez Zemlje, koji je uz šerifa od Nottinghama bio progonitelj Robina Hooda.
Prvi slučaj da je neka savezna država istupila iz SAD-a (1860.)
Dana 20. prosinca 1860. godine prvi se put dogodilo da je neka američka savezna država izglasala istupanje iz SAD-a. Bila je to Južna Karolina, a radilo se o uvodu u Američki građanski rat. Istupanje iz federacije, odnosno secesija južnih država bila je povezana s izborom Abrahama Lincolna za američkog predsjednika. Naime, robovlasničke države poznavale su Lincolnove stavove o ropstvu i najavile su da će u slučaju Lincolnove pobjede istupiti iz Unije prije njegove inauguracije za predsjednika. I doista, Lincoln je pobijedio u studenom 1860. godine, a Južna Karolina prva je istupila. Slijedili su je Mississippi, Florida, Alabama, Georgia, Louisiana i Teksas. Sve one istupile su iz Unije još prije nego je Lincoln uopće prisegnuo za američkog predsjednika početkom ožujka 1861. godine. Kasnije se još nekoliko država priključilo novonastaloj južnjačkoj Konfederaciji, koja je dobila ime Konfederativne Američke Države.
Osnovana Čeka, zloglasna sovjetska tajna policija – 1917.
Sjedište Čeke bilo je u poznatoj zgradi Lubjanka u Moskvi, u sklopu koje se nalazio i zloglasni zatvor. Dana 20. prosinca 1917. godine osnovana je sovjetska tajna policija zvana Čeka. Ime Čeka dolazi od kratice ČK za Črezvičajnaja Komissija, što na hrvatskom jeziku znači Izvanredna komisija. Čeka je zapravo bila prva u nizu zloglasnih sovjetskih tajnih službi (kasnije su je slijedili, između ostalih, NKVD i KGB).
ETA likvidirala španjolskog premijera (1973.)
Teroristička skupina ETA izvela je jedan od najneobičnijih atentata u povijesti 20. prosinca 1973. godine u Madridu. Ubili su španjolskog premijera – moćnog admirala Luisa Carrera.
Azijski Titanik: U moru krcatom morskim psima život izgubilo više tisuća osoba! (1987.)
Filipini imaju imaju dugu povijest brodskih nesreća, osobito onih trajektnih. Jedna od njih dogodila se 20. prosinca 1987. godine. U njoj je došlo do sudara filipinskog trajekta Doña Paz i tankera Vector. Times ju je prozvao najvećom pomorskom nesrećom u mirnodopskim uvjetima. Dok je većina putnika spavala, trajekt se sudario s tankerom MT Vectorom koji je prevozio vise od 1000 tona naftnih derivata. Nakon sudara odmah je došlo do požara koji se strahovitom brzinom proširio na trajekt. Prema svjedočenju preživjelih more oko broda je doslovno gorjelo. Ne previše daleko od mjesta sudara, nalazio se međuotočni brod MS Don Claudio, čija je posada vidjela eksploziju, i odmah krenula prema lokaciji nesreće. Posada ovog broda spasila je dva od trinaest članova posade tankera i 24 putnika s trajekta. Najmlađa preživjela putnica imala je 14 godina. Većina preživjelih zadobila je jake opekline od skoka u goruće more.
Ante Marković dao ostavku na mjesto premijera SFRJ – 1991.
Ostavka Ante Markovića na današnji dan imala je znatno simboličko značenje. Na današnji dan ratne 1991. godine Ante Marković dao je ostavku na položaj jugoslavenskog premijera tj. predsjednika vlade SFRJ. Ta se pozicija službeno zvala predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFRJ, a Marković ju je držao još od 16. ožujka 1989. godine. Kao jugoslavenski premijer, Marković je pokušao uvesti reforme koje bi spasile posrnuli gospodarski sustav. Osobito je ostala zapamćena njegova borba s inflacijom, kad je jugoslavenski dinar reformirao tako da je obrisao 4 nule (dotadašnjih 10 000 starih dinara postao je 1 novi dinar), a ujedno ga je fiksno vezao uz tečaj njemačke marke u omjeru 1 : 7. Ostavka Ante Markovića na današnji dan imala je znatno simboličko značenje kao definitivni kraj Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
