Danas se u katoličkom svijetu obilježava blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje. Sveta tri kralja u kršćanskoj su tradiciji kraljevi ili mudraci, koji su se, prema Evanđelju, došli pokloniti Isusu nakon njegova rođenja, a zovu se: Gašpar, Melkior i Baltazar.
Za mudrace u tekstu Evanđelja stoji grčka riječ “magoi”, koja ima različita značenja: mudraci, učenjaci, zvjezdočitači… Najvjerojatnije potječu iz Perzije. Umjeli su, legenda kaže, odgonetati tajne iz predane ljudske mudrosti, vidjeti znakove u prirodi. Tražili su istinu o sebi i svemiru. Ostavljaju kuće i svoja dobra i kreću na put, i izdaleka dolaze u Betlehem.
Dvojica teologa iz trećega stoljeća: Origen i Tertulijan, pridonijeli su stvaranju današnje slike o “tri kralja”. Origenu se pripisuje da je tri dara simbolično protumačio: zlato upućuje na Isusovo kraljevsko dostojanstvo, tamjan na njegovo božanstvo, a smirna na njegovu smrt.
Tertulijan je mudrace pretvorio u kraljeve pozivajući se na Izajijine svetopisamske tekstove i Psalme. U srednjem je vijeku jedan talijanski umjetnik izrađivao mozaik triju kraljeva i iznad svake figure stavio imena: Gašpar, Melkior i Baltasar. Po tom slikaru Gašpar znači “čovjek s područja Kaspijskog mora”, Melkior znači “kralj svjetla”, a Baltasar – “gospodar čuva kralja”.
Prema Matejevu Evanđelju, mudraci su, prateći betlehemsku zvijezdu, došli s istoka u Jeruzalem, kako bi se poklonili Kristu. U Jeruzalemu ih je primio kralj Herod, koji ih je želio prevariti s nakanom da mu kažu mjesto gdje se Isus rodio, kako bi ga mogao ubiti.
Kad su pronašli Isusa, Gašpar, Melkior i Baltazar darovali su mu tri dara: tamjan kao Bogu, zlato kao kralju i plemenitu mast – smirnu kao čovjeku. Potom im Bog zapovijedi da se ne vraćaju Herodu, pa se vrate drugim putem u svoju zemlju.
Katedrala u Kölnu, u kojoj su relikvije sveta tri kralja
Nakon smrti triju kraljeva njihove su relikvije odnesene u Carigrad, nakon što ih je pronašla Sv. Jelena Križarica, a kasnije su prenesene u Milano i na kraju u Köln, najljepšu njemačku katedralu, posvećenu svetom Petru i Blaženoj Djevici Mariji. U katedrali je najslavniji veliki pozlaćeni Oltar Sveta tri kralja u obliku sarkofaga iz 13. stoljeća, koji je ujedno i najveći relikvijar u zapadnoj Europi. U njemu se nalaze kosti i više od dvije tisuće godina stara odjeća za koje se vjeruje da je pripadala trojici svetih kraljeva, a izloženi su na otvorenju crkve 1864., piše nedjelja.ba, a prenosi hkm-koeln.de.
Melkior je zaštitnik putnika i Svjetskog dana mladih, a Baltazar oboljelih od epilepsije. Spomendan se u Katoličkoj crkvi slavi 6. siječnja, kao blagdan Bogojavljenja.
Nakon Drugoga vatikanskog sabora, božićno vrijeme završava prvom nedjeljom nakon Bogojavljenja, a na tu se nedjelju slavi Krštenje Gospodinovo pa se blagdan zove i Vodokršće.
Među hrvatskim katolicima razvio se običaj blagoslivljanja vode na blagdan Bogojavljenja, pa se ovom blagoslovljenom vodom blagoslivljaju kuće i obitelji.
Prigodom blagoslova kuća, nadvratnici se označuju slovima “G”, “M” i “B”, koja označavaju inicijale trojice kraljeva – Gašpara, Melkiora i Baltazara. Izvorno su se ovi inicijali zapisivali na latinskom, pa je umjesto početnoga “G” stajalo “C” (Casparus). Tako su inicijali, osim imena kraljeva, označavali i akronim blagoslovne formule: Christus mansionem benedicat, što na hrvatskom jeziku znači: “Neka Krist prebivalište blagoslivlja”. Između inicijala stavljaju se križići, kao znak blagoslova, a oko inicijala upisuju se brojke koje označavaju tekuću godinu. Ranije su se ovi znakovi upisivali kredom, dok se u novije vrijeme češće koriste posebne naljepnice.
Blagdan Sveta tri kralja označava završetak božićnoga vremena. Prema kršćanskoj tradiciji postoje dva dana kad je ‘prikladno’ ukloniti božićne ukrase – na blagdan Sveta tri kralja 6. siječnja i na blagdan Svijećnice (Prikazanje Gospodinovo u Hramu) 2. veljače.
(Dijelovi teksta preuzeti s vecernji.hr, nedjelja.ba i hkm-koeln.de)