Svečanim vojnim mimohodom Ulicom grada Vukovara u Zagrebu Hrvatska obilježava 30. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja, kojom je oslobođen Knin i najveći dio do tada okupiranog teritorija koje su tijekom Domovinskog rata zauzeli pobunjeni Srbi i pripadnici jugovojske.
Svečanost je počela himnom koju je izveo akademski zbor Ivan Goran Kovačić i orkestar Hrvatske vojske, a potom je održana minuta šutnje za poginule hrvatske branitelje.
Sa zapovijedi predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Zorana Milanovića ”Neka mimohod krene!” službeno je krenuo svečani vojni mimohod.
Odobrenje za početak mimohoda od Predsjednika RH zatražio je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH (OSRH) general-pukovnik Tihomir Kundid, nakon čega se prolomio pljesak brojnih okupljenih građana i uzvanika.
Vojnim mimohodom oružanih snaga odaje se počast velikim ratnicima, braniteljima koji su prije 30 godina Hrvatskoj donijeli toliko željenu slobodu i mir. U Domovinskom ratu život je položilo njih 7636, a na njihovoj žrtvi stvorena je Hrvatska vojska koja je u tri i pol desetljeća prošla trnovit put – od slabo naoružanih dragovoljaca do ozbiljno ustrojene vojne sile.
Balvani na cestama, naoružane straže, preplašeni turisti u bijegu. Ovako je Hrvatska izgledala prije 35 godina, samo nekoliko mjeseci nakon prvih slobodnih izbora. Počela je velikosrpska pobuna.
Hrvatska je već u rujnu odgovorila osnivanjem prve antiterorističke jedinice u Lučkom, iz koje će se poslije roditi Hrvatske vojska. Vatreno krštenje jedinica je doživjela u Pakracu gdje se u ožujku 1991. sukobila s pobunjenim Srbima.
– Mene je spasio CS metak, u njemu je zaustavljeno zrno koje je moglo biti kobno za mene.
Ni mjesec dana poslije pala je prva žrtva. Na Krvavi Uskrs na Plitvicama je iz zasjede ubijen hrvatski policajac Josip Jović.
Na stranu pobunjenika svrstala se i JNA, pa su napadi na hrvatske gradove postali sve žešći.
Hrvatska se grčevito brani i paralelno radi na stvaranju vlastite oružane sile. U svibnju 1991. na stadionu u Kranjčevićevoj predstavljen je Zbor narodne garde.
Nakon osvajanja prvih vojarni – branitelji dolaze do veće količine oružja, slijede i prve pobjede.
Neprijatelj lomi zube i kod Vukovara gdje slabo naoružani branitelji u potpunom okruženju tri mjeseca odolijevaju nadmoćnijem neprijatelju.
– Nikoga ne napadamo, ne diramo, ali onaj tko nas napadne, mislim da neće dobro proći, rekao je tada Blago Zadro.
Nakon što su branitelji položili oružje, agresor se sveti. Ubija na stotine civila, ranjenika iz bolnice, a tisuće ljudi odvozi u logore.
Hrvatsku vojsku to kao da je motiviralo pa slijedi niz pobjeda u operacijama Orkan, Otkos, Miljevački plato i Maslenica, kada se oslobađa Novsko ždrilo.
U proljeće 95. u Bljesku je za samo 31 sat oslobođena cijela zapadna Slavonija, a tri mjeseca poslije počinje Oluja.
U samo tri dana slomljena je tzv. Krajina, a Hrvatska vojska pobjednički ulazi u okupirane hrvatske gradove.
Hrvatska slavi, a vojska nastavlja dalje. Oslobađa i velike dijelove BiH te primorava Srbe na potpisivanje Daytonskog sporazuma čime napokon i završava rat.
Nakon rata novi izazovi. Demobilizacija i prilagodba zapadnim standardima – što je okrunjeno u travnju 2009.ulaskom u NATO.
– Time smo osigurali svoju sigurnost, ali jasno nam je da to nije samo vojni savez, rekao je Stjepan Mesić, predsjednik RH (2009.).
Ubrzo je postalo jasno što Hrvatska dobiva novim savezom. Iz SAD-a dobivamo ili povoljno kupujemo kamione, vozila, helikoptere. Sudjelujemo u mnogobrojnim zajedničkim vježbama i manevrima.
– Jačamo hrvatsku vojsku ne da bi nekom prijetili nego da bi našem narodu jamčili mir i slobodu, kazao je Damir Krstičević, ministar obrane (2018.).
Vrhunac novog tehnološkog iskoraka – Hrvatska vojska doživjela je u travnju 2024. kada je u Zagreb sletio prvi od 12 Rafalea – višenamjenskih borbenih zrakoplova .
– Danas počinje nova era u ratnom zrakoplovstvu koja će redefinirati borbene sposobnosti u zračnoj domeni, rekao je Tihomir Kundid, načelnik Glavnog stožera OSRH (2024.).
Baš kao što će se ubrzo redefinirati i moć Hrvatske vojske u vodi i na kopnu jer uskoro stižu novi HIMARS-i, dronovi, te najmoćniji tenk na svijetu – njemački Leopard.
Nakon mimohoda Hrvatske vojske, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održava se svečani prijam za brojne visoke uzvanike koji su ga gledali. U mimohodu su sudjelovali i pripadnici devet savezničkih država. Novinar Petar Vlahov izvijestio je da su se okupili državni i vojni vrh, brojni vojni atašei, predstavnici Južnog krila NATO-a, predstavnici vojnih izaslanstava Kine i nekih drugih istočnih država. Svi su impresionirani, nisu očekivali ovakvu spremnost Hrvatske u vojnom pogledu.
– Bez obzira na sve probleme, prije svega financijske teškoće, pa u jednoj fazi i demilitarizaciju Hrvatske vojske, ipak smo imali što pokazati, pokazali smo spremnost i to će svi pamtiti, kazao je Vlahov.
Uvijek se uspoređuju poruke mimohoda iz 1995. i danas, što je zajedničko Jarunu 1995. i Vukovarskoj 2025. – to je motiv, srce, snaga, s istom snagom, ponosom i vjerom nose na sebi hrvatsku odoru i znakovlje i s velikom ljubavlju služe poziv hrvatskog vojnika, kazao je i dodao da je velika velika poruka naša mladost koja je ostala s istim motivom kao prije 30 godina.
Brigadir Milan Slavica, zamjenik zapovjednika Zapovjedništva za potporu, rekao je za HTV-ov središnji Dnevnik kako smo vidjeli impresivnu izvedbu.
– Ovo je izvedeno briljantno, točno, precizno, kako to inače Hrvatska vojska radi, rekao je.
Rekao je da je u odnosu na prošli mimohod puno nove tehnike i opreme.
– Pripadnici HV-a su ovladali svim tim borbenim sustavima. Ocjenu njihove moći i sposobnosti najbolje možemo vidjeti kad smo na vježbama s međunarodnim partnerima u misijama i operacijama vani. Na sreću, nemamo potrebe to pokazati u Hrvatskoj, rekao je Slavica.
– Građani, zbog kojih smo mi tu, mogu mirno spavati jer domovina je u sigurnim rukama, poručio je.
Anušić: Uskoro ćemo imati puno više djelatnih vojnih osoba
Ministar obrane Ivan Anušić zadovoljan je održanim vojnim mimohodom rekavši kako je sve prošlo “bez ijedne pogreške, krivog koraka ili propusta”.
– Svakako da sam bio pod emocijama i pod dojmom, ovo se ne događa u Hrvatskoj svake godine. Ovaj mimohod je bio poseban, velik, pokazali smo jako puno, ali nismo sve pokazali i nije ovo sve što imamo, rekao je ministar Anušić za Dnevnik HTV-a.
Otkrio je kako su zahtjevne pripreme za mimohod počele još u studenom 2024.
– Svako vozilo, svaki vojnik, morao je proći određenu pripremu i obuku. Uskladiti sve ovo nije bilo jednostavno. Hvala Bogu, isplatilo se, rekao je Anušić.
Ministar Anušić se sa 17 godina pridružio oružanim snagama.
– Bila mi je samo jedna stvar na pameti, obraniti Hrvatsku i hrvatski narod. Nisam bio siguran hoću li preživjeti rat, a ne da ću dogurati do 2025. i biti ovdje na tribini, organizirati ovaj mimohod, biti ministar obrane. Radit ću dokle budem imao podršku da ovo radim, rekao je.
Preletjeli avioni Rafalei
Preletom devet borbenih aviona Rafale u četvrtak je završio svečani vojni mimohod Vukovarskom ulicom u Zagrebu kojim Hrvatska obilježava 30. obljetnicu vojno-redarstvene akcije Oluja i oslobađanje okupiranog teritorija koje su tijekom Domovinskog rata zauzeli pobunjeni Srbi i pripadnici jugovojske.
Rafale je dvomotorni višenamjenski borbeni avion 4,5+ generacije, proizvod francuske tvrtke Dassault Aviation. a opremljen je naprednim napadno-navigacijskim sustavima, elektronskim radarom novije generacije RBE2 uz visoku integraciju senzora i sustava samozaštite.
Ima mogućnost korištenja širokog spektra naoružanja zrak-zrak i zrak-površina, što ga čini jednim od najboljih borbenih aviona današnjice.
Prelet zrakoplova Rafalea, Foto: Igor Soban / PIXSELL
