USKRSNI STOL: zašto jaja, šunka, mladi luk, čokoladni zečići…

U prošlosti je tradicija bila na Uskrs jesti janjetinu, a to potječe od židovskog blagdana Pashe. Kad je dio Židova prešao na kršćanstvo, nastavili s običajem jedenja janjetine na Uskrs.

Tijekom Drugog svjetskog rata vuna je postala popularna sirovina za izradu odjeće pa je puno više uzgajivača prestalo s klanjem janjadi i puštalo ih da odrastu kako bi mogli prodati vunu za veći profit.

Sve manje janjetine i sve veća cijena je utjecala na promjenu u ovoj tradiciji pa su ljudi počeli kupovati šunku za Uskrs, koja je bila cjenovno puno pristupačnija. 

Šunka je stigla na uskrsni stol prije izuma hladnjaka. Sušena i dimljena postala bi taman na proljeće nakon zimske svinjokolje.

Tijekom pedesetih godina prošlog stoljeća napredovala je i tehnologija pa su uzgajivači primijenili nove načine konzerviranja mesa tijekom zime koje je do Uskrsa bilo spremno za konzumaciju, piše 24 sata.hr.

Uskrsna šunka simbolizira snagu i obilje, a na Veliku subotu, zajedno s kruhom, pisanicama, i drugim uskršnjim delicijama tradicionalno se u košarici nosi na blagoslov.

Za Uskrs se jede mladi luk jer se smatra prvim nagovještajem proljeća i obilja koje stiže. Tradicionalno se jede sirov i kao takav je neizostavan dio uskrsne trpeze. 

Uz to je i najjednostavniji prilog šunki ili janjetini, koje su u ovo doba neizostavni dio blagdanskog stola. Obvezno se dodaje u miješane salate uz rotkvice i druge proljetnice, a često se nalazi i sitno nasjeckan u domaćem siru i vrhnju.

Čokoladna jaja i zečići

Prastari je običaj da se tijekom Uskrsa jedu čokoladna jaja i zečići. Primjerice, prvo čokoladno jaje u Ujedinjenom Kraljevstvu datira iz 1873. godine kada je obiteljska tvrtka Fry’s predstavila kuglastu grickalicu. Konkurenti su se brzo uhvatili, a Cadbury je prednjačio tako što je dvije godine kasnije lansirao vlastita čokoladna uskrsna jaja.

Jaje predstavlja plodnost, začetak života koji se obnavlja, a maleno pile je simbolika rađanja i života – što se krije u jajetu, a simbolizira u kršćanskoj vjeri Kristov izlazak iz groba. Stara rimska poslovica kaže kako sav život dolazi iz jajeta. Jaja su drevni simbol novog života, obilja i rađanja.

Mnoge kulture, od davnina njeguju običaj darivanja i razmjene jaja za koje se, prema narodnom vjerovanju, smatralo da tjeraju zle sile i donose sreću. S vremenom su kršćani prisvojili jaje kao uskršnji simbol pridajući mu novo značenje – baš kao što pile izlazi iz jajeta i počinje živjeti, tako je i Isus izašao iz groba i započeo novi, vječni život, piše Novi list.

Zbog toga i razbijanje jajeta ima svoje simboličko značenje. Ljuska jajeta simbolizirala praznu grobnicu nakon Isusovog uskrsnuća. Šuplji centar jajeta kršćani vide kao simbol uskrsnuća jer oponaša Isusov prazan grob nakon što je razapet na Veliki petak.

Stoga se danas na jaja gleda kao na znak ponovnog rođenja.

Lov na jaja još je jedan način uživanja u ovo doba godine. Lov na jaja uključuje izbor šareno ukrašenih ili čokoladnih jaja koja su skrivena kako bi ih djeca mogla pronaći. Jaja variraju u veličini i mogu se sakriti u kući ili na otvorenom. Kada je lov završen, nagrade se dodjeljuju za najveći broj prikupljenih jaja, a ponekad se dodjeljuju za najveće ili najmanje jaje.

Uskrsni zeko

Za većinu stanovništva, zečići su dugodlaki kućni ljubimci koji poskakuju i šetaju po dvorištu ostavljajući za sobom veselje i dobre vibracije. Ali na vjerskoj razini, Biblija ne spominje mitsku životinju s dugim zubićima koja donosi jaja djeci zato što su se dobro ponašala, pa se postavlja pitanje odakle je točno došao uskrsni zec.

Prema narodnoj predaji, uskršnji zec potječe od njemačkih luterana i izvorno je imao ulogu suca koji je odlučivao hoće li djeca biti zločesta ili dobra tijekom slavlja Uskrsa. Legenda kaže da je stvorenje nosilo obojena jaja u košari, kao i slatkiše i igračke u domove najbolje odgojene djece.

Druga teorija istražuje da su poganski Anglosaksonci u proljeće održavali gozbe za Eostre – pogansku božicu plodnosti ljudi i usjeva čije je ime nadahnulo naziv ‘Uskrs’. Eostre je transformirala umiruću pticu, koja je patila, u zeca kako bi preživio i čak imao krzno koje ga grije – ali je nevjerojatno još uvijek lijegao jaja poput ptice. Jedino poznato spominjanje Eostre potječe iz spisa časnog Bede, britanskog redovnika koji je živio u kasnom sedmom i ranom osmom stoljeću, piše Daily Mail.

Izvori: 24 sata.hr, Novi list, Daily Mail