Studentska lista uvjerljivo je pobijedila na izvanrednim parlamentarnim izborima održanim 25. listopada, čime je nakon 14 godina skinula s vlasti Srpsku naprednu stranku. U narednim danima i mjesecima građane očekuju brojne promjene, a jedno od pitanja koje se postavlja vezano je uz suučesništvo brojnih estradnih ličnosti sa SNS-om i profit koji su ostvarili tijekom desetljeća i pol svoje vladavine.
Jelena Karleuša je vjerojatno ime koje građanima ovih dana prvo padne na pamet, ali nemojte se zavaravati – dug je popis onih koji su godinama ne samo šutjeli o svemu što je prethodni režim radio, već su ga i zdušno i javno podržavali, a usput i dobro zaradili. Pa, krenimo redom.
Jovana i Željko Joksimović
Televizije, novinske agencije, marketing i odnosi s javnošću – posao Jovane i Željka Joksimovića odavno je nadmašio njihove voditeljske i glazbene karijere. U središtu tih poslova su “Majo public”, “Minacord media” i “Tačno”, dok je suradnja s Telekomom bila važna i za financiranje širenja njihovog medijskog poslovanja.
Poslovne veze s državom razvijale su se uz javni pristup progresivcima. Nova.rs je pisala i o angažmanu Jovane Joksimović na Akademiji mladih lidera SNS-a, gdje je polaznicima govorila o medijima, komunikaciji i javnom nastupu. Fotografije i snimke predavanja objavila je Zaklada “Za srpski narod i državu”.
Jedna od tvrtki kroz koju se najjasnije vidi poslovanje s državnim sektorom je marketinška agencija “Majo Public”. Osnovale su je Jovana Joksimović i Manja Grčić 2019. godine. U međuvremenu, Jovana je postala jedina vlasnica.
U rujnu 2024. godine ova je agencija u roku od dva tjedna od Srbijavoza dobila dva posla, ukupne vrijednosti 7.171.200 dinara s PDV-om, odnosno oko 61.300 eura. Prvi posao odnosio se na PR strategiju, tj. marketing i distribuciju informacija za javnost, a drugi posao na održavanje društvenih mreža i kreiranje sadržaja. Svaki je vrijedio 3.585.600 dinara s PDV-om. Za prvi posao “Majo public” bio je jedini ponuđač. Za drugog se javila tvrtka Olivere Jovićević, čija je ponuda bila jeftinija, ali je, prema dokumentaciji koju prenosi Nova.rs, odbijena zbog neispunjavanja traženih uvjeta.
Suradnja se nastavila i sljedeće godine. Istog dana, 16. listopada, Srbijavoz je agenciji dodijelio još dva ugovora: jedan za marketing i distribuciju informacija za javnost, a drugi za društvene mreže i sadržaj. Svaki je bio vrijedan 4.788.000 dinara s PDV-om.
Popis poslova nije završio na željeznici. Kako je Nova.rs prethodno objavila, tijekom 2023. godine “Majo Public” je također imao ugovor sa Srbijavozom za PR usluge vrijedan oko 30.000 eura.
Iste godine ugovorila je konzultantske usluge u području PR-a i marketinga s državnim Diposom, vrijedne oko 29.700 eura. S tom tvrtkom, koja upravlja nekretninama u vlasništvu Srbije, poslovala je i 2022. godine: jedan posao za PR usluge vrijedio je oko 25.000 eura, dok je organizacija korporativnog događaja iznosila oko 14.300 eura.
Među klijentima koje je agencija navela na svojoj web stranici bili su Telekom, eUprava, Prirodoslovni muzej, Automobilski savez Srbije i AMS Osiguranje.
“Minacord media” je posebno važna za Željkov medijski posao, iza kojeg su stajali on i Manja Grcić, a unutar kojeg djeluju K1, Kazbuka i TV Doktor.
Kako je portal Raskrikavanje napisao, ova je tvrtka dobila dva bankovna kredita ukupne vrijednosti 2,4 milijuna eura: 1,5 milijuna u studenom 2019. i još 900.000 eura u ožujku 2020. Kao osiguranje za otplatu založila je potraživanja iz tri ugovora s Telekomom o distribuciji televizijskih programa.
Koliko je tvrtka narasla pokazuju podaci iz ranijeg teksta Nova.rs: od početnog prihoda od nešto više od 500 eura u 2019. godini, “Minacord media” je u 2020. godini dosegla više od četiri milijuna eura prihoda, a zatim do 7,2 milijuna u 2021. U 2024. godini imala je prihod od 1.108.935 eura, dok je u 2025. godini ostvarila prihod od oko 700.000 eura.
Prethodnih godina vlasnička struktura tvrtke “Minacord media” bila je podijeljena između Željka (80%) i njegove kume Manje Grcić (20%). Međutim, prema posljednjim podacima, Željko posjeduje 84% tvrtke, dok je ostalih 16% evidentirano kao njegov vlastiti dio tvrtke.
Još jedna važna tvrtka u poslovnoj mreži je “Tačno”. Prema vlasničkoj strukturi koju je objavila Nova.rs, RTV Pančevo ima 60 posto, a “Minacord media” 40 posto.
Preko te tvrtke preuzeta su prava korištenja Tanjugovih imovinskih prava na deset godina. Ravnateljstvo za imovinu tada je naglasilo da se radi o ustupanju tih prava, a ne o prodaji same novinske agencije.
Nova.rs je 11. ožujka 2026. objavila da je “Tačno”, čija je direktorica Jovana Joksimović, također dobilo posao medijskog praćenja aktivnosti EXPO 2027, vrijedan oko 5,04 milijuna dinara.
Prema odluci o dodjeli ugovora, poziv je poslan tvrtki “Tačno” te agencijama Beta i FoNet, a samo je “Tačno” pravovremeno dostavilo ponudu. Povjerenstvo je zaključilo da su uvjeti ispunjeni te da je cijena prihvatljiva i tržišno isplativa.
Lazar Ristovski
Glumac, producent i redatelj – Lazar Ristovski ima karijeru dugu gotovo pet desetljeća, tijekom kojih je postao ime koje se povezuje s kvalitetnim ulogama, ali i s odanošću svakom aktualnom režimu. Prije izbora, koji su održani 17. prosinca 2023., glumac je bio jedan od potpisnika liste SNS-a pod nazivom “Aleksandar Vučić – Srbija ne smije stajati”.
Samo godinu dana ranije, u travnju 2022., Ristovski je bio četvrti na listi “Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve” i aktivno je sudjelovao u predizbornoj kampanji SNS-a.
Jedno od najistaknutijih glumačkih imena domaće kinematografije podržalo je Vučića još 2017. godine, kada je prisustvovao konvenciji SNS-a u Beogradskoj areni. Tom prilikom održao je govor u kojem je sa sigurnošću ustvrdio da će Vučić biti predsjednik.
Brojke pokazuju da se njegova podrška vladajućoj strukturi isplatila.
Mnogo prašine podigla je odluka Filmskog centra Srbije da u 2024. godini podrži projekt “Vera Kroner” produkcijske kuće Lazara Ristovskog “Zilion Film” s čak 57.040.370 dinara. Osim toga, “Zilion Film” je za organizaciju festivala u Ravnom Selu dobio pet milijuna dinara, što je najveći iznos koji je podržao neki festival u ovom natjecanju.
Tvrtka Zillion Film, na čelu s glumcem, 2019. godine primila je 10 milijuna dinara od gradskih vlasti Novog Sada za snimanje filma “Očevi slobode”, čiji je naslov kasnije promijenjen u “Ime naroda”. Time je Zillion dobio veliku većinu od ukupno 12,5 milijuna dinara koji su dodijeljeni na natječaju za sufinanciranje kulturnih projekata u području filmske umjetnosti. Preostalih 2,5 milijuna podijelilo je dvanaest sudionika natječaja, kojima su odobrena sredstva u iznosu od 100, 150 ili 200 tisuća dinara.
Dvije godine ranije, kada je prvi put podržao Aleksandra Vučića u predizbornoj kampanji, Ristovski je od Filmskog centra Srbije dobio čak 40 milijuna dinara za filmski projekt. U pitanju je bio film “Kralj Petar Prvi”, na kojem je Lazar potpisan kao producent i igrao je naslovnu ulogu, dok je njegov sin Petar Ristovski režirao ovu produkciju.
Ristovski je tada otvoreno rekao da filma ne bi bilo da nije bilo Aleksandra Vučića.
„Kad kažem podrška predsjednika Vučića, nije došao i dao mi novac, ali u razgovorima s RTS-om došlo je do toga da je RTS morao stati iza toga“, rekao je tada glumac.
Jelena Karleuša
„Svi okupatori u povijesti, svi osvajači, svi neprijatelji srbijanskog naroda zajedno, NISU USPJELI UČINITI ZLO SRBIJI kao oni koji su jučer zaokružili broj 3“, tvitala je Karleuša dan nakon povijesne pobjede Studentske liste na parlamentarnim izborima. Ova frustracija najpoznatije pjevačice režima nije nikoga iznenadila – prije dvije godine se svim silama trudila dokazati kao najodanija pudlica režima – i za to je bila bogato nagrađena.
Nakon više od desetljeća diskografske pauze, Jelena Karleuša je 2023. godine objavila dva albuma, “Alfa” i “Omega”. Jedan od financijera ovih projekata bio je Telekom Srbija, odnosno njegov brend MTS, koji je promoviran u spotovima za pjesme “Benga” i “Takita”.
Javnost je prvi put čula o financijskim detaljima suradnje od tadašnjeg oporbenog zastupnika Đorđa Stankovića, koji je u Narodnoj skupštini izjavio da je za pjevačeve projekte namijenjeno čak milijun i pol eura. Prema njegovim tadašnjim izjavama, za album je bilo namijenjeno 350.000 eura, za ostale troškove dodatnih 150.000 eura, dok je za televizijsku emisiju trebalo biti izdvojeno milijun eura.
U drugim izjavama Stanković je spomenuo i ukupno 450.000 eura za dva albuma.
Karleuša se kasnije pokušala obraniti od kritika tvrdeći da je Telekom privatna tvrtka i da novac za njezine projekte ne dolazi iz džepova građana. Međutim, Telekom Srbija je tvrtka u većinskom državnom vlasništvu, zbog čega su njezine tvrdnje o privatnom vlasništvu bile netočne.
I dok je javnost raspravljala o iznosima koje je pjevačica primila, ona je nastavila hvaliti Vučića i napadati njegove političke protivnike.
Suradnja s Telekomom nije bio jedini unosan angažman koji je uslijedio nakon Karleušine otvorene podrške vlastima. Tijekom 2024. pjevačica je počela intenzivno nastupati na gradskim trgovima diljem Srbije, a njezini koncerti financirani su iz proračuna lokalnih samouprava.
Gaga Antonijević
Redatelj Predrag Gaga Antonijević u više je navrata bio etiketiran i kritiziran kao jedan od najistaknutijih podupiratelja i propagatora Srpske napredne stranke. Antonijević je javno podržao izborne liste SNS-a i Aleksandra Vučića, između ostalog, stavivši svoj potpis podrške listi “Aleksandar Vučić – Srbija ne smije stajati” za izbore 2023. godine, kao i u ranijim izbornim ciklusima.
U medijskim nastupima na televiziji s nacionalnom frekvencijom otvoreno je hvalio poteze vlade i dužnosnika SNS-a, nazivajući ministra Sinišu Malog najboljim ministrom financija i izražavajući stavove bliske vladajućoj stranci. Njegova bliskost vlastima i te kako se isplatila.
Antonijević je dobivao višemilijunska sredstva za filmove od nacionalnog značaja, poput filma “Dara iz Jasenovca”. Preko produkcijskih kuća “Dandelion Production” i “Film Danas”, Antonijević ima status ključnog partnera državnog Telekoma. Telekom Srbija financirao je njegove brojne dramske serije, poput “Ubojice mog oca”, “Državni službenik”, “Pjevač”, “Bunar”, “Vrtuljak”.
U kolovozu ove godine ministar kulture Nikola Selaković i ravnateljica Zlatiborskog kulturnog centra Danica Jevtić Šišović potpisali su ugovor kojim Ministarstvo kulture sufinancira treći Nacionalni filmski i televizijski festival (NAFFIT) sa 17 milijuna dinara, čiji je jedan od osnivača, iznenađujuće, Gaga Antonijević. Istog dana Selaković je izjavio da se ove godine u Srbiji “snimaju veliki filmovi”, te da se na Zlatiboru dovršava snimanje djela Predraga Gage Antonijevića – “Sretenje” o eri srpske revolucije, Prvog i Drugog srpskog ustanka.
– NAFFIT bi trebao biti brend festival srpske kinematografije i Srbije, gdje će svake godine trijumfirati filmski i televizijski umjetnici koji su bili najbolji u prethodnoj godini – rekao je.
Rastko Janković
SNS već dugo podržava još jedan glumac – Rastko Janković, koji je godinama bio pomoćnik ravnatelja Uprave za suradnju s dijasporom i Srbima u regiji. Janković je dugi niz godina obnašao i dužnost predsjednika Udruženja filmskih glumaca Srbije.
Prije ovogodišnjih parlamentarnih izbora posebno se potrudio potvrditi svoju ulogu režimskog aktera, pa je bio zvijezda progresivne predizborne reklame. Pokazali su da kreativnost ni ovaj put nije jača strana progresivaca, a Janković je bio dio projekta koji je gotovo identičan predizbornoj reklami Beyama Netanyahua (prije godina se govorilo o izraelskim spin majstorima koji rade na kampanjama SNS-a).
U tom promotivnom spotu Netanyahu se pojavljuje kao dadilja, dok u ovom Aleksandar Vučić pravi društvo umirovljeniku. Rastku je dodijeljena uloga sina usamljenog djeda kojem će Vučić uljepšati život.
Aja Jung
Druga na Beogradskoj listi progresivaca 2018. godine, promotorica obećane podzemne željeznice, a zatim i direktorica Baleta Srpskog narodnog pozorišta. Politički angažman Aje Jung prate višemilijunska izdvajanja za Beogradski festival plesa, koji ona vodi. Samo tijekom 2025. godine za ovaj događaj namijenjeno je 17 milijuna dinara.
Ajina veza sa Srpskom naprednom strankom postala je konkretna 2018. godine, kada je prihvatila drugo mjesto na listi “Aleksandar Vučić – Jer volimo Beograd”, odmah iza Zorana Radojičića.
Prema analizi Nezavisne kulturne scene Srbije, koju je 2024. godine objavila “Mašina”, Beogradski plesni festival je 2022. godine od Ministarstva kulture primio 12 milijuna dinara, od Sekretarijata za kulturu grada Beograda četiri milijuna dinara i iz pokrajinskog proračuna dva milijuna dinara. Ukupno – 18 milijuna dinara.
Za 2023. godinu devet milijuna od Ministarstva, šest milijuna od Grada Beograda i tri milijuna od Pokrajine, opet ukupno 18 milijuna dinara. U analizi je posebno problematičan veliki udio festivala u ukupnim sredstvima dodijeljenim ovom području, zbog čega drugim organizacijama ostaje znatno manje novca.
Podrška je stigla i kroz sponzorstva javnih poduzeća. U srpnju 2022. Nova.rs je, pozivajući se na izvješće o poslovanju Pošte Srbije za prvi kvartal, objavila da je Beogradski festival igara od te tvrtke primio tri milijuna dinara.
Za 21. izdanje festivala 2024. godine Ministarstvo kulture izdvojilo je devet milijuna dinara, najviše za natjecanje u području umjetničkog plesa.
Potpora je nastavljena i 2026. godine. Kako je Danas pisao, na natječaju Sekretarijata za kulturu Beograda za festival je namijenjeno tri milijuna dinara. “Vreme” je u lipnju objavilo da je na tom natječaju od Novog Sada dobilo 2,25 milijuna dinara, od ukupno 5,15 milijuna dinara, za područje kazališne umjetnosti i umjetničkog plesa.
