Ne prestane li se sa zlouporabom antibiotika, nećemo imati čime liječiti banalne bakterijske infekcije koje će prerasti u sepsu, a sepsa u zatajenje organa, a potom i smrt, upozorava prof. dr. Tomislav Preveden, ravnatelj Klinike za infektivne bolesti u Zagrebu, Sveučilišnog Kliničkog centra Vojvodine i predsjednik Udruženja infektologa Srbije.
Otpornost na antibiotike, takozvana antimikrobna rezistencija, sve je veći problem. Do nje dolazi zbog neracionalne primjene antibiotika , što podrazumijeva njihovu primjenu na neadekvatan način – kada se ne radi o bakterijskoj, već virusnoj infekciji, kod svake povišene temperature, ali i kada se prerano prekine s propisanom terapijom.
Bivša zdravstvena savjetnica britanske vlade Dame Sally Davis rekla je da bi se pandemija covida mogla “činiti minornom” u usporedbi s opasnošću od sve većeg broja bakterija otpornih na postojeće lijekove , upozorivši da je to akutniji problem od klimatskih promjena.
Imat ćemo neizlječive infekcije
Upozorila je da će “ako se svijet ne pozabavi ovim problemom u sljedećem desetljeću”, zbog antimikrobne rezistencije, biti mnogo ljudi s “neizlječivim infekcijama” te da će jedino rješenje biti odvojiti te ljude od njihovih obitelji i zajednica kako ne bi širili zaraze , prenosi “The Guardian”.
Srbija je među zemljama s najvećom dnevnom potrošnjom antibiotika u Europi. Turska je na prvom mjestu, slijedi Italija, zatim Francuska i balkanske države predvođene Srbijom.
Zastrašujuće procjene: Odnosit će 10 milijuna života godišnje do 2050
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificirala je pandemiju antimikrobne rezistencije među 10 najvećih kritičnih prijetnji globalnom javnom zdravlju . Procjenjuje se da će bez odgovarajuće prevencije antimikrobna rezistencija odnositi 10 milijuna života godišnje do 2050. godine.
Profesor Preveden kaže za “Blic” da moramo učiniti sve da se zaustavi zloupotreba antibiotika. Podsjeća da je zbog straha tijekom pandemije covida 19 njihova potrošnja bila prekomjerna, ali da sada tome treba stati na kraj, te da u tome trebaju sudjelovati svi u lancu – od pacijenta preko liječnika do ljekarne.
Antibiotici su dostupni samo na temelju liječničkog izvješća, bez recepta
Navodi i da ima slučajeva da se antibiotici u ljekarnama kupuju samo na temelju liječničkog nalaza i bez propisanih recepata .
– Prvo, mi liječnici, a onda i ljekarne, ne bismo smjeli olako posegnuti za antibioticima . Mi sada ne možemo educirati stanovništvo, nego svi liječnici primarne i tercijarne zdravstvene zaštite, koji propisuju antibiotike, te ljekarne koje su sve više komercijalne, a manje ljekarničke ustanove to trebaju raditi.. Njima je bitno prodati – kaže prof. dr. Preveden.
Kaže da treba stati na put propisivanju antibiotika za virusne infekcije, te podsjeća da je to u doba pandemije covida 19 otišlo predaleko.
– Tada je postojao strah od komplikacija, od respiratora, od umiranja, a onda su se antibiotici davali na kapaljke. Sada je vrijeme da se tome stane na kraj. U suprotnom, nećemo imati čime liječiti banalne bakterijske infekcije, koje se pretvaraju u sepsu , a sepsa u zatajenje organa i potom smrt. To će se dogoditi – upozorava prof. Prevod za „Blic“.
Na pitanje bi li to značilo da se prije propisivanja antibiotika svaki pacijent treba podvrgnuti antibiogramu, pojašnjava da se “to ne bi trebalo raditi za svaku infekciju, nego samo za one teške”.
“Strah je potpuno opravdan”
Magistar farmacije Milena Milojević, farmaceut Farmaceutske komore Srbije, za “Blic” podsjeća da su antimikrobni lijekovi kamen temeljac moderne medicine, a da je otkriće penicilina i početak ere antibiotika produžio životni vijek ljudi za više od decenije.
S druge strane, prema njezinim riječima, globalno povećanje otpornosti mikroorganizama na djelovanje antimikrobnih lijekova predstavlja najveću prijetnju javnom zdravlju .
– Ako samo na trenutak zamislimo život bez antibiotika koji uspješno djeluju na bakterije, strah od antimikrobne rezistencije potpuno je opravdan . Zabrinjavajući su sojevi Escherichia coli koji su otporni na cefalosporine treće generacije, sojevi Staphylococcus aureus otporni na meticilin i sojevi Klebsiella pneumoniae koji su otporni na neke zaštićene antibiotike. U svijetu je registriran slučaj enterobakterijske sepse koja je bila rezistentna na sve postojeće antibiotike – kaže za “Blic” farmaceutkinja Milena Milojević.
Antibiotici ne djeluju na viruse, već na bakterije
Kaže da ljudi u antibioticima vide čarobnu pilulu koja će im pomoći kod svake infekcije, iako antibiotici ne djeluju na viruse već samo na bakterije i nisu lijekovi za prehladu, gripu, grlobolju.
– Primjena antibiotika kada oni nisu potrebni, primjerice kod virusnih infekcija, kao i njihova nepravilna primjena, poput prijevremenog prekida terapije, primjene neadekvatnog antibiotika, nepravilnog načina primjene, vrlo je ozbiljna pogreška i problem koji dovodi do rezistencije na antibiotike . To nas može vratiti u doba prije antibiotika i otvoriti poglavlje nove pandemije – pandemije infekcija bakterijama otpornim na antibiotike . Prognoze da ćemo iz ove bitke izaći kao pobjednici nisu najsjajnije, s obzirom na to da je otkrivanja i razvoja novih antibiotika sve manje, a otpornost na postojeće antibiotike sve veća. Uvijek imajte na umu da nepotrebnom upotrebom antibiotika i razvojem rezistentnih sojeva budućim generacijama ostavljate problem, odnosno bakterije za koje neće biti lijeka – napominje sugovornica “Blica”.
Za novi antibiotik potrebno je 10 godina
Milojević kaže da nema sumnje da bi proizvodnja novih antibiotika bila spas u borbi protiv bakterija koje su rezistentne na sve postojeće antibiotike, no razvoj novog, učinkovitog i sigurnog antibiotika vrlo je neizvjestan put koji zahtijeva vrlo dugo razdoblje od najmanje 10 godina .
Doktor Gordan Blagojević, specijalista imunologije na Institutu za virusologiju, vakcine i serume “Torlak” objašnjava da što više budemo hranili svijet mikroba antibioticima, oni će s njima razmjenjivati informacije i mi ćemo imati otpor.
– Imunološki sustav treba nastojati podučavati nekim drugim tehnologijama, što je zapravo i najispravniji način da se za njega borimo, a ne antibioticima. Antibiotik je tu samo da pomogne imunološkom sustavu u kritičnoj fazi, a ne za svaku bolest. Jer većinu respiratornih bolesti ne uzrokuju bakterije – kaže dr. Blagojević za “Blic”.
Antibiotici su jedni od najčešće propisivanih lijekova u humanoj i veterinarskoj medicini. Spašavaju živote, ali s njihovom upotrebom treba biti vrlo oprezan.
Svjesni opasnosti od razvoja antimikrobne rezistencije, te značaja koji farmaceuti imaju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, Farmaceutska komora Srbije pokrenula je 2021. godine projekt „Standardizirana farmaceutska usluga pri izdavanju antibiotika“.
– U ljekarnama širom Srbije čak 575 magistara farmacije pruža strukturiranu uslugu zdravstvenog savjetovanja pacijenata pri propisivanju antibiotika, pri čemu pacijenti dobivaju sve potrebne informacije važne za sigurnu i učinkovitu primjenu antibiotika. Zato apeliramo na građane da ne koriste antibiotike na svoju ruku, već da se posavjetuju sa savjetnicima za antibiotike u ljekarnama. Popis savjetnika i apoteka u kojima možete dobiti ovu vrstu usluge možete pronaći na web stranici Farmaceutske komore Srbije – rekla je Milena Milojević.
