Veliki potres izmijenio izgled Zagreba – 1880.Najrazorniji potres u zabilježenoj povijesti Zagreba dogodio se 9. studenog 1880. godine u 7 sati, 33 minute i 3 sekunde. Epicentar je bio sjeveroistočno od Zagreba, između Kašine, Zeline i Kraljeva vrha.Procjenjuje se da je intenzitet potresa bio VIII stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice, a magnituda 6,3 stupnja po Richteru. Bio je takve jačine da se osjetio u Vukovaru i Dubrovniku. Oštećena je otprilike polovica zgrada u tadašnjem Zagrebu, ukupno 1758 kuća. Poginulo je dvoje ljudi (litograf Stanić i bankovni službenik Lavoslav Smetana), a 29 ih je ozlijeđeno. Danas je poznat kao Veliki potres.eško su bile oštećene zagrebačke crkve. Srušen je toranj crkve sv. Franje na Kaptolu, kao i jedno krilo franjevačkog samostana. Velike štete pretrpjela je zagrebačka katedrala te je bila potrebna temeljita obnova. Potres je srušio svodove u katedrali i oltare, probio pod, oštetio grobnice i zvonik. Obnova je završena 1906., a vodio ju je Hermann Bolle koji je katedrali dao oblik kakav danas poznajemo. Oko otklanjanja posljedica štete posebno se angažirao tadašnji gradski senator August Šenoa. Zbog toga je dobio upalu pluća, od čijih će posljedica sljedeće godine umrijeti u dobi od samo 43 godine. Računa se da je materijalna šteta iznosila oko50 milijuna kruna, što je bila polovica tadašnjeg godišnjeg državnog proračuna. Car i kralj Franjo Josip donirao je 20.000 forinti, no to je bilo dovoljno tek za obnovu nekoliko kuća. Novčana pomoć stizala je iz cijele Europe. Najveći dio priloga uplaćen je na području Austro-Ugarske, no sredstva su skupljena i u Kopenhagenu, Istanbulu, Cardiffu, Londonu, Parizu, Bernu, Sofiji, Aleksandriji, a pomoć je poslao i papa Lav XIII. Potres je potakao veliku obnovu grada. Uz obnovu katedrale, koja će odsad biti njegovim zaštitnim znakom, Zagreb dobiva i brojne nove palače, parkove i fontane.
Osnovani američki marinci – 1775.
Izvorno su marinci činili naoružane vojnike na američkim brodovima i bili su zaduženi za borbu s neprijateljem čiji bi se brod napao. Također, napadali bi luke u koje bi se brodovi iskrcali, a služili su i za sprečavanje pobuna na brodovima. Zato su se njihove kabine nalazile između časničkih i onih posade. Danas marinci raspolažu s preko 200.000 vojnika (veći su od cjelokupnih vojski mnogih zemalja, uključujući Hrvatsku, Izrael i regularnu vojsku Velike Britanije).
U Zagrebu otvorena Strossmayerova galerija – 1884.
Zahvaljujući nastojanjima biskupa Josipa Jurja Strossmayera u Zagrebu je otvorena galerija starih majstora 9. studenog 1884. godine.
Osnovana Mussolinijeva Nacionalna fašistička stranka – 1921.
Snažan oslonac Fašističke stranke bile su jedinice tzv. crnokošuljaša.
Lansiranje prve Saturn V rakete – najveće u povijesti (1967.)
Dana 9. studenog 1967. lansirana je prva američka Saturn V raketa. Radilo se o najvišoj, najsnažnijoj i najtežoj raketi ikada napravljenoj.
Umro Charles de Gaulle – 1970.
De Gaulle je preminuo upravo uoči svog 80. rođendana (rođen je 22. studenog pa mu je do 80. rođendana nedostajalo 13 dana).
Pad Berlinskog zida – početak kraja komunizma u Europi – 1989.
Budući da su Istočni Nijemci također gledali te vijesti oduševljeno su pohitali na granične prijelaze. Komunističko vodstvo Demokratske Republike Njemačke (Istočne Njemačke) donijelo je odluku da dopusti svojim građanima slobodan prolaz na Zapad 9. studenog 1989. godine. Odluka je trebala stupiti na snagu sljedećeg dana
Hrvatska od polupredsjedničke postala parlamentarna republika – 2000.
Predsjednik RH u doba tih izmjena bio je Stjepan Mesić koji je izjavio da tim izmjenama predsjednik postaje fikus.
