Na Petom kongresu psihijatara BiH s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom “Psihijatrija u svijetu promjena”, koji se održava u Mostaru, okupilo se 300 stručnjaka iz deset zemalja.
Kongres se održava u organizaciji Udruge psihijatara u BiH te suorganizaciji Sveučilišta u Mostaru, Klinike za psihijatriju Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar, Liječničke komore HNŽ-a i Razreda za medicinske nauke Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u BiH.
Potporu kongresu dale su Europska psihijatrijska asocijacija i Svjetska psihijatrijska asocijacija.Predsjednik Udruge psihijatara u BiH Dragan Babić kazao je kako će na kongresu biti obrađene aktualne teme iz raznih područja psihijatrije.
“Opća tema kongresa je ‘Psihijatrija u svijetu promjena’ jer posljednjih desetljeća psihijatrija kao struka je jako napredovala i danas imamo puno kvalitetnije i bolje lijekove, bolje dijagnostičke metode, bolje klasifikacijske sustave te primjenjujemo integralni i multidisciplinarni pristup. Zahvaljujući tom napretku, psihijatri danas mogu pružiti puno bolju pomoć onima kojima je ta pomoć potrebna. Što se tiče stanja u bh. psihijatriji, ne zaostajemo mnogo u odnosu na države regije, ali se teško možemo uspoređivati sa zemljama zapadne Europe ili SAD-om. Kada je u pitanju opća klinička slika bh. stanovništva, jasno je da su ratna događanja s konca 20. stoljeća prouzročila razne traume kojima se i danas, gotovo 27 godina od završetka rata, psiholozi bave. Posljednje dvije godine imamo koronavirus, rat u Ukrajini i sve to djeluje jako stresno. Neke ljude stres ojača pa bude jači i bolji, ali ipak je više onih koji zbog toga pate. Ako uzmemo političku i ekonomsku situaciju koja je dosta teška u BiH, to negativno djeluje na zdravlje i puno je ljudi koji su tjeskobni, nervozni, depresivni, a neki čak uđu u paranoidna, psihotična stanja što znači da postanu pravi duševni bolesnici”, upozorio je prof. Babić.
Akademik Miro Jakovljević istaknuo je važnost mentalnog zdravlja, dodavši kako jako bitnu komponentu igra kultura empatije.
“Kultura empatije utemeljena na međusobnoj ljubavi i razumijevanju: to je poruka ovog našeg kongresa. Trebamo poticati empatiju jednih prema drugima. Empatija je ono što nas povezuje i ovo što mi sada gledamo u svijetu, zapravo je početak jednog sukoba civilizacija. Mentalno zdravlje više nije individualni fenomen, dakle ono je naš kolektivni, globalni fenomen tako da globalno mentalno zdravlje postaje sve važnije”, kazao je Jakovljević.
Bivši predsjednik Svjetske psihijatrijske asocijacije i predsjednik Udruga za unapređenje programa mentalnog zdravlja (Association for the Improvement of Mental Health Programmes -AMH) u Ženevi Norman Sartorius ocijenio je kako su depresija i anksiozna stanja vrlo česta u modernom svijetu, a ta oboljenja ima između 4 i 6 posto stanovništva.
“Za vrijeme epidemije pojavilo se to da su ljudi bili deprimirani bez da su imali depresiju. Izgubili su posao, možda se nisu mogli sretati s ljudima koje vole i mnogi drugi razlozi koji su ih doveli do toga da budu deprimirani, ali mora se razlikovati bolest depresija koju mi možemo liječiti kao psihijatri i biti deprimiran što trebaju liječiti države, vlade i društvo kao cjelina, jer su oni uzrok tom osjećaju”, kazao je Sartorius te dodao da je globalne događaje poput ratova i pandemija nemoguće spriječiti, a sve te situacije itekako utječu na mentalno zdravlje ljudi.
