Boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima. Za aktivnost krpelja je neophodna povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Najbrojniji su tijekom proljeća, u rano ljeto i ranu jesen, a brojnost i aktivnost im je ovisna o klimatskim okolišnim uvjetima.
S toplijim danima razmnožili su se krpelji, neugodne životinjice koje se lijepe za kožu i sišu krv. Nastavni zavod za javno zdravstvo “Andrija Štampar” krajem travnja izdao je upozorenje na početak sezone krpelja.
U kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji, i na čovjeka se najčešće prihvaća, je tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus) koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), virus krpeljnog meningoencefalitisa i dr., dok je u hrvatskom priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.
Od bolesti koje mogu prenijeti krpelji u Hrvatskoj najčešće su Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis, a dosta rjeđe Mediteranska pjegava groznica, tularemija, te neke vrlo rijetko, što je uvjetovano prirodnim staništem prenosioca – krpelja s pogodnim uvjetima za njihovo razmnožavanje pa se pojavljuju samo u endemičnim područjima.
Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine od jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. Najčešće se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a svojim ubodom zarazu mogu prenijeti i na čovjeka, ako se on nađe u njihovu prirodnom okolišu.
Osobe koje profesionalno ili rekreativno često borave u prirodi na područjima prirodnih žarišta krpelja kao što su šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, izletnici, turisti, rekreativci i sl. pripadaju rizičnoj skupini izloženoj krpeljima.
Zaštitite se od krpelja
Preporučene osobne mjere zaštite su:
- Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).
- Izbjegavajte odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune i flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.
- Hodajte obilježenim stazama.
- Izbjegavajte provlačenje kroz grmlje ako je moguće, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
- Primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača – provjerite uputstva o proizvodu!).
- Nakon povratka iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela). Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (nekoliko sati) “šeta” tražeći pogodno mjesto za „ugriz“.
- Provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili, a posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, pupak, područje iza koljena i sl.).
- Kod djece se krpelj često nađe na glavi – zato što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše može „pokupiti“ krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela.
- Istuširajte se po povratku iz prirode.
Postupanje kod uboda krpelja
Ako ste uočili krpelja na koži važno ga je ukloniti što prije – rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.
Rizik izloženosti zaraznim bolestima koje prenose krpelji može se umanjiti mjerama koje Vam donosimo u nastavku.
Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom (sami ili netko od vaših ukućana) zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu i laganim ga povlačenjem izvucite iz kože, a na kožu primijenite antiseptik.
Krpelja nemojte ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem ni sl.) niti “paliti” plamenom, ne povlačite ga naglo, ne stišćite niti gnječite, jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo, pa se tako lakše prenese zaraza. Liječniku se ne trebate javljati, osim ako se nakon ugriza krpelja najčešće za 7-10 dana, u roku do četiri tjedna, pojavi osip (pojedinačno ili višestruko crvenilo kože prstenastog do ovalnog oblika koje blijedi u sredini, erithema migrans) i/ili povišena temperatura i zimica. Pojava osipa i/ili temperature i zimice najvjerojatnije je odraz bakterijske infekcije bakterijom (Borrelia burgdorferi) koja se uspješno liječi antibiotikom.
Cijepljenje protiv KME
- Cijepljenjem se može spriječiti pojava krpeljnog meningoencefalitisa.
Cijepljenje se provodi trima dozama cjepiva protiv krpeljnog meningoencefalitisa kojima se postiže zaštita tijekom tri do pet godina. Nakon tri-pet godina se treba docijepiti jednom dozom, ako se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite.
Cijepljenje protiv KME se preporučuje osobama koje pripadaju rizičnim skupinama i češće su izložene ubodu krpelja i to samo u krajevima gdje u poznatim endemskim područjima ima krpeljnog meningoencefalitisa. Opravdano je cijepljenje šumara, šumskih radnika, vojnika, lovaca, planinara, izletnika, turista i rekreativaca koji povremeno borave u endemskim područjima. - O cijepljenju se posavjetujte s epidemiologom u nadležnom zavodu za javno zdravstvo ili Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Krpelj na psu i skidanje krpelja
Krpelji su aktivni od proljeća do jeseni, više im odgovara toplo (ne prevruće) i vlažno vrijeme te će njihova aktivnost odnosno brojnost pasti uskoro, zbog nastupajućih toplih vremena, a ponovno će se aktivirati u jesen.
Ovisno o vrsti krpelja ovisi i njihova aktivnost, neki su vezani uz šumsko stanište (Ixodes) i aktivni su tokom cijelog dana, neki uz riječno stanište i aktivniji su ujutro i predvečer (Dermacentor), a neki uz kamenjar (Rhipicephalus) te su aktivniji kada je manje toplo.
Jedan krpelj može istovremeno biti nosioc uzročnika više bolesti, a najčešće je to babezioza ili piroplazmoza.
Krpelj na psu
Nakon što se krpelj dođe na psa, slijedećih 12-24 sata traži po tijelu domaćina najbolje mjesto za “prikvačiti se”. Svaka vrsta krpelja ima svoje “omiljeno” mjesto koje može biti na području vrata, glave, u uhu ili u području međunožja.
Nakon što se vratite iz šetnje, psa je najbolje dobro iščetkati četkom ili samo proći rukom kroz krzno, što nervira krpelje te će većina otpasti ili pobjeći. Nakon što se krpelj usisao ili prikvačio na kožu, minimalno će proći do 12 sati nakon kojih se krpelj zasiti, a tada počinje ispuštati svoju slinu koja može u sebi sadržavati uzročnike raznih bolesti. U tom periodu bi trebalo krpelje ukloniti sa psa.
Preparati protiv krpelja (tzv.ampulice) djeluju 3 – 4 tjedna nakon dana aplikacije. Krpelj koji se prihvati ili usiše za kožu uginut će u roku 6 – 24 sata, no on i dalje ostaje u koži (uginuli) te za par dana sam otpada s kože psa ili ga pas češanjem može otrgnuti. U tom slučaju glavica krpelja najčešće ostaje u koži.
Skidanje krpelja sa psa
U slučaju da pronađete krpelja na psu, a djelovanje pareparata je pri isteku ili je ono oslabljeno (pas se dosta kupao u vodi ili ga je vlasnik više puta oprao šamponom), morate sami iščupati krpelja pomoću pincete.
Ako glavica krpelja slučajno ostane u koži, to mjesto treba dezinficirati i mazati antibiotskom kremom tijekom par dana. Nemojte sami vaditi ostatke krpelja jer možete izazvati infekciju kože i zakomplicirati zdravstveno stanje kože psa.
Korištenje ampule redovito (svaka tri tjedna se aplicira nova) uvelike smanjuje rizik od zaraze psa.
Također tjedan dana nakon aplikacije ampule, psu možete staviti repeletnu ogrlicu koju možete kupiti u Pet centru. Ovakve ogrlice natopljene su prirodnim uljima (naranča) te odbijaju kožne parazite od pasa, čime se ujedno i smanjuje postotak zakvačenih krpelja i spriječava razvoj bolesti poput babezioze.
