Oglasio se na društvenim mrežama povodom 33. obljetnice zločina nad Hrvatima u selu Briševo koji je počinila Vojska Republike Srpske
Predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović oglasio se u petak na društvenim mrežama povodom 33. obljetnice zločina nad Hrvatima u selu Briševo koji je počinila Vojska Republike Srpske.
Kako je napisao na X-u, “33. je obljetnica stravičnog zločina nad 67 Hrvata u selu Briševo kojega je 1992. godine počinila Vojska Republike Srpske”.
– Dok se danas diljem BiH prisjećamo boli i patnje svih nevinih žrtava, ujedinjeni smo u traženju pravde koja ni nakon više od tri desetljeća nije zadovoljena – poručio je Čović.
Zločin u Briševu kod Prijedora dogodio se 24. i 25. srpnja 1992. godine, kada je ubijeno najmanje 67 Hrvata, dok su preživjeli prošli kroz strašnu kalvariju logora, mučenje i poniženje, donosi avaz.ba
Inače, pokolj u Briševu je počinjen početkom rata 24. i 25. srpnja 1992.
Počinili su ga srpski vojnici nad Hrvatima iz sela Briševa u župi Stara Rijeka, 4 km južno od Prijedora.
U selu u kojem je živjelo nešto manje od 400 stanovnika, mahom Hrvata, pobijeno je na svirepe načine barem 67 hrvatskih mještana; napadači su dodatno silovali pretežni broj mlađih žena i djevojaka.
Preživjeli mještani svjedoče da su srpski napadači žrtve tukli do iznemoglosti, noževima im presijecali tetive na rukama i nogama, rezali im komade mesa s tijela, ubadali noževima, rezali, odsijecali noseve, uši, spolne organe, parali trbuhe, lomili rebra, klali ih, ubijali ih drvenim toljagama i krampovima. U mnogo slučajeva, Srbi su primoravali majke, supruge i djecu da promatraju brutalnosti nad muškarcima. Gotovo sve mlađe žene i djevojke su silovane.
Srpski napadači ubili na okrutan način barem 67 nenaoružana civila, katolika Hrvata, među kojima je bio veliki broj starijih osoba i djece.
Nekoliko obitelji je pobijeno do zadnjeg člana. Najmlađa žrtva imala je 14, a najstarija 81. godinu.
Također, 25.srpnja, pripadnici sanskomošćanske srpske 6. krajiške brigade su uhitili još 40 civila Hrvata i Briševa i Stare Rijeke i zatvorili ih u logor Krings u Sanskom Mostu.
U prvoj polovici srpnja 1993. je zabilježeno da su blokirane prometnice koje su vodile kraj područja s masovnim grobnicama, a nakon odblokiranja, primijećeno je da su na mjestima masovnih grobnica vršena raskopavanja i navoženja nove zemlje, sve u cilju zametanja tragova.
Prvotne poznate lokacije su nekoliko masovnih i pojedinačnih grobnica su na području Briševa.
Kao nastavak tog pohoda, župna crkva i kuća u Staroj Rijeci su opustošene i minirane, a uskoro se skoro se se svi rimokatolički vjernici (preko 1500 župljana) iz te župe raselili.
