Danas je u Vatikanu pokopan papa emeritus Benedikt XVI., a ceremonija njegova pokopa razlikovala se od svake koja je do sada bila održana za papu, piše BBC, a prenosi Slobodna Dalmacija.
Ispred bazilike Svetog Petra u Rimu okupilo se oko 50.000 vjernika iz cijelog svijeta, a pogreb Benedikta koji je umro u 95. godini je predvodio papa Franjo.
Benedikt, koji je rođen kao Joseph Alois Ratzinger, preminuo je u novogodišnjoj noći, a pokopan je u kripti ispod vatikanske bazilike – tradicionalnoj grobnici preminulih poglavara Katoličke crkve.
Podsjetimo, Benedikt je u veljači 2013. godine podnio ostavku, a bio je prvi papa koji je napravio takav potez u posljednjih 600 godina. Razlozi tomu bili su narušeno zdravlje i starost, piše Slobodna Dalmacija.
Papa Franjo pokop je predvodio u kolicima zbog problema s koljenom, a kada je bio donesen, kovčeg s tijelom pokojnika je izazvao veliki pljesak vjernika, svećenika i časnih sestara koji su se okupili na posljednji pozdrav.
Ovaj pokop bio je jako poseban iz više razloga. Ovo su tri razloga zbog kojih se razlikovao od svih ostalih održanih u Vatikanu:
Službu je predvodio papa , a inače pokop vodi Kardinal kamerlengo, kardinal koji u Katoličkoj crkvi obnaša službu rizničara Kardinalskog zbora, odnosno osoba koja vodi Katoličku crkvu kada ne postoji aktivni papa. S obzirom na to da je Benedikt podnio ostavku prije skoro deset godina, njegov nasljednik već postoji. Franjo je tako postao prvi papa u povijesti koji je vodio pogreb drugog pape.
Inače, u povijesti Vatikana je samo još jedan papa dobrovoljno sišao sa svoje dužnosti, Celestin V. Svoju odluku je ovaj papa donio jer je za poglavara crkve bio odabran neočekivano, a inače je živio pustinjačkim životom. Životu u samoći vratio se nakon šest mjeseci. Njegov nasljednik Bonifacije VIII. brinuo se da se Celestin doživljava kao svetac te je izdao naredbu da ga se uhiti. Celestin je umro nakon deset mjeseci zatočeništva u kuli.
Inače se poslije papine smrti organizira proglašavanje nasljednika, i to u najkraćem mogućem roku. U početku kršćanstva vođu Katolika birali su apostoli, a kasnije je isti proces poznat kao konklave, na kojima se kardinali tijekom biranja vođe zaključaju u Sikstinskoj kapeli. Kada se odabere sljedeći poglavar Crkve, svijetu se završetak procesa signalizira bijelim dimom.
Ne uništava se Ribarov prsten. Naime, nakon što je imenovan, papi su dodijeljene papinske regalije, insignije, dijelovi odežde koje su namijenjene isključivo njemu te Ribarev prsten, zlatni prsten sa slikom svetog Petra koji baca mrežu i s imenom pape koji ga nosi.
Hercegovina 24/ Slobodna Dalmacija; Foto: AFP
