Cijene nafte na svjetskom tržištu u padu su već drugi tjedan, i na najnižoj su razini još od rujna, a to bi, kako za “Nezavisne novine” kažu energetski stručnjaci, trebalo donijeti pojeftinjenje goriva u BiH.
Međutim, isto tako, struka smatra da ne bi bilo iznenađenje da i u ovom slučaju izostane reakcija distributera, podsjećajući da su i ranije globalne cijene bile snižavane, ali da se to nije odrazilo na crpke u BiH.
Novi radni tjedan na polju tržišta nafte i naftnih derivata donijela je nastavak pada cijene ovog energenta. Tako je nafta brent pojeftinila za isporuke u siječnju za 0,6 posto, pa se za jedan barel sada plaća oko 87 dolara.
Američka sirova nafta u ovom trenutku se prodaje ispod 80 dolara (na koti je 79,4), što je njezina apsolutno najniža cijena od rujna, a cijena za siječanj utvrđena je na 79,68 dolara po barelu. I na europskom tržištu cijene barela opale su na najnižu razinu unazad dva mjeseca, i to za dolar po jednom barelu. Na londonskom tržištu nafta je na 87,62 dolara, a samo u prošloj godini pad je išao na 8,7 posto.
Daljnje prognoze nisu optimistične. Kina se nalazi u velikom problemu, jer raste broj zaraženih, pa samim tim pada i potražnja uslijed mogućih jačih restrikcija u najmnogoljudnijoj državi na planetu. Pad cijena nafte, poručuje struka, slijedi i zbog usporavanja rasta gospodarstva, pa zato slabi i potražnja za naftom.
Osim situacije u Kini, trgovce brine i činjenica da je nafta izgubila dobitke ostvarene na početku posljednjeg kvartala, kada su zemlje OPEC plus donijele odluku smanjiti proizvodnju za dva milijuna barela dnevno. Uz to, očekivani daljnji pad cijena mogao bi navesti OPEC plus dodatno smanjiti proizvodnju.
Edhem Bičakčić, stručnjak za energente, kaže za “Nezavisne” da je pozitivna stvar to što je došlo do pada cijene nafte na burzi te da bi pojeftinjenje goriva, po pravilu, trebalo uskoro očekivati i u BiH.
“Istina, to sniženje kod nas dolazi s kašnjenjem, ali bi sigurno bilo realno očekivati da to u mjeri u kojoj je na svjetskoj pijaci bude i kod nas. Naravno, u međuvremenu istrošiti stare naručene količine”, pojašnjava Bičakčić.
Prema njegovim riječima, daljnji trend cijena nafte na burzi ovisi o mnogo čimbenika.
“Nastupa zima, ona će sigurno uzrokovati povećanu potražnju za naftom za grijanje, pa i neke TE koje rade na naftu radit će da to nadomjeste, tako da ja ne očekujem ozbiljniji dalji pad cijena nafte. Ovo je stabilizirajuće, da one idu ispod 100 dolara po barelu i to je onda pozitivna vijest sa tržišta nafte”, navodi Bičakčić.
On podsjeća da distributeri u BiH imaju slobodno formiranje cijena te da je upravo zbog toga realno očekivati da će sniziti cijene prateći situaciju na burzi.
“Dobro bi bilo da se vlade uspostave što prije, da se imamo čemu nadati i da bi se pomoglo građanima”, navodi Bičakčić.
Ali, kada je u pitanju pomoć za građane, iz udruženja potrošača su ogorčeni.
“Tu nema ništa od brige za običnog čovjeka, poduzetnika ili umirovljenika”, smatra Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača Futura iz Mostara, koji je mišljenja da nadležni imaju jasnu računicu zašto ne snižavaju cijene.
“Čim su više cijene goriva, veća su i davanja državi i ona se više uprihoduje. Akcize su, podsjećam, namjenska sredstva, s njima smo trebali praviti ceste i autoceste, međutim to sve ide na gomilu i na javnu potrošnju i to je aktuelnim političkim strukturama idealno da pune proračun i da namjenski ne idu ta sredstva te da oni koriste taj novac kako žele”, ističe Bago i dodaje:
“To je sav jad i očaj naše aktuelne politike. Pa, ti ljudi su isti posao radili i četiri godine prije. Dakle, osam godina su na poziciji i nikakve konkretne mjere nisu donesene, čak i za vrijeme korone. Znači, jedan apsolutni amaterizam i diletantizam, ne postoji volja za općim dobrom”, kazao je on za “Nezavisne“.
Zato zemlje u okruženju ne “spavaju mrtvim snom pravednika”.
Hrvatska Vlada opet će intervenirati u pravcu pada cijene goriva, poručio je ministar mora, prometa i infrastrukture ove države Oleg Butković. Podsjećamo, Hrvatska je ovu mjeru već donosila nekoliko puta.
A s druge strane, u BiH, ne samo da se ne zna kada će institucije biti formirane, već i hoće li nas sutra dočekati novo poskupljenje, bez obzira na situaciju na svjetskom tržištu.
