Crkva danas (25. studenoga) slavi blagdan sv. Katarine Aleksandrijske, blagdan u našem narodu poznat kao – Sveta Kata. Tako u narodu postoji izreka: “Sveta Kata, snijeg na vrata”, koja ne označava samo skori kraj jeseni i ulazak u hladnije, zimsko doba, nego i skori kraj liturgijske godine.
Prema vjerovanju, sveta je Katarina zaštitnica i zagovornica učitelja, odgojitelja, knjižničara, arhivista, filozofa, teologa, znanstvenika, studenata, pravnika, časte ju svi oni čija su zanimanja na nekakav način povezana s noževima i kotačima, kao npr. mesari, brusači, strojari, tokari, mlinari, lončari, kolari itd. Štuje se i kao zaštitnica djevojaka, neudanih žena, dadilja, bolničarki i umirućih.
Sveta Katarina Aleksandrijska rođena je u Aleksandriji oko 282. godine, umrla oko 307. Kršćanska je svetica i mučenica. Prema predaji, Katarina je bila lijepa mlada Egipćanka koja je, u trenutku kad je upravitelj Maksimin Daja preuzimao vlast u Aleksandriji, bila pozvana na svečanost koja je uključivala i pogansko žrtvovanje životinja. Katarina je odbila u tome sudjelovati zbog svoje kršćanske vjere.
Maksimin Daia, koji je došao na vlast u rimskim afričkim provincijama naslijedivši rođaka Galerija, zaljubio se u Katarinu tako jako da je odlučio rastaviti se od svoje žene te nju oženiti. Mlada ga je kršćanka najodlučnije odbila. On ju je tada suočio s pedesetoricom filozofa s namjerom da je oni uvjere kako Krist, jer je umro na križu, ne može biti Bog. No Katarina, služeći se govorničkom vještinom, a još više dobrim poznavanjem filozofije i teologije, pridobila je na svoju stranu mudrace koji, rasvijetljeni milošću, prionuše uz kršćanstvo. U očima pogana dvostruko poraženi, zadobiše mučeničku krunu jer ih je Maksimin stavio na muke i pogubio.
Ne mogavši slomiti Katarinu, Maksimin se razbjesnio i dao načiniti posebno mučilo: kotač s bodežima, koji će je sasjeći. No to se mučilo raspalo. Tada je mučenica odvedena izvan grada pa joj je odrubljena glava.
Prema kasnijoj legendi anđeli su tijelo sv. Katarine prenijeli na Sinaj i ondje ga pokopali. U blizini toga mjesta kasnije je podignut samostan sv. Katarine koji postoji još i danas, a Katarinini ostaci preneseni su u samostansku crkvu. Oskudni izvještaji o Katarininu životu kroz povijest su bacali sumnju na njezino stvarno postojanje, pa je to vidljivo i u bogoslužju Katoličke Crkve koja je spomen svete Katarine 1969. godine isključila iz liturgijskog kalendara, da bi ga onamo vratila 2002. godine.
Spomendan joj se slavi 25. studenog u Katoličkoj Crkvi, dok je Pravoslavna Crkva također štuje kao veliku mučenicu i slavi njezin blagdan 24. ili 25. studenog, ovisno o regionalnoj tradiciji.
Hercegovina 24; wikipedia.org, vjeraidjela.com
