Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović podnio je još 15. veljače 2016. godine zahtjev Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji predsjedništvu Vijeća EU-a, a sada, gotovo sedam godina kasnije, BiH očekuje sutra jednoglasnu podršku 27 država članica za dodjelu kandidatskog statusa. Nakon što je BiH predala zahtjev za članstvo, u prosincu 2016. godine, Europska komisija poslala je BiH detaljan Upitnik, a nakon 14 mjeseci u veljači 2018. godine BiH je predala ispunjen Upitnik. Na odgovorima je radilo više od 1300 predstavnika različitih razina vlasti. Odgovoreno je na 3897 pitanja, kao i 655 dopunskih. Sadržaj odgovora poslužio je kao osnova za donošenje odluke o tome – je li BiH zaslužila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Taj korak, iako tehničke naravi, ponovno je otvorio perspektivu članstva u EU, piše Fena, a prenosi Večernji list.
Tek bi ovoga tjedna trebala biti donesena politička odluka o kandidatskom statusu, a potom i faza otvaranja pristupnih pregovora. Europsko vijeće, koje zasjeda u četvrtak, kao najviši organ odlučivanja u Uniji ima konačnu riječ kad se radi o proširenju, uključujući dodjelu statusa kandidata i početak pristupnih pregovora s nekom od potencijalnih budućih članica Unije. Europska komisija je 29. svibnja 2019. godine usvojila je Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji. Mišljenje je od ključne važnosti u odnosima Europske unije i Bosne i Hercegovine. Mišljenje identificira 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba ispuniti kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju Europskoj uniji, pruža sveobuhvatne smjernice za postepene reforme. Ključni prioriteti obuhvaćaju područja demokracije, vladavine prava, osnovnih prava i reforme javne uprave…
Ukoliko BiH sutra dobije status zemlje kandidata pred vlastima će i dalje ostati zahtjev da se implementira 14 prioriteta, a među njima su osiguranje provedbe izbora u skladu s europskim standardima, osiguranje rezultata u radu na svim razinama Mehanizma koordinacije i poboljšanje institucionalnog okvira, uključujući i ustavnu reformu. Tu su i uvjeti unaprjeđenja funkcioniranja pravosuđa, jačanja borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te uspostave učinkovite koordinacije upravljanja granicama, jačanje zaštite ljudskih prava, jamčenje slobode izražavanja i medija, poboljšanje zaštite ranjivih kategorija društva te osiguranje završetka reformi javne uprave. Po okončanju pregovora o svih 33 od 35 pregovaračkih poglavlja (dva poglavlja općeg su karaktera) Vijeće Europske unije donosi jednoglasnu odluku o prijemu države u članstvo u Uniji i odobrava ugovor o pristupanju. Konačnu odluku o tome ponovo imaju zemlje članice kroz Europsko vijeće, dok Europski parlament većinom glasova daje suglasnost na ugovor o pristupanju.
VL/Fena
