Štetan spoj pri obradi hrane na visokim temperaturama: ‘Ove namirnice izbacite!‘

Dalmacija danas

U prvih osam dana ožujka ove godine Državni inspektorat Republike Hrvatske opozvao je čak devet proizvoda u kojima se nalazio povećan sadržaj mikotoksina patulina, potom zbog mogućnosti kontaminacije s plijesni, radi neodobrenog korištenja bojila, prisustva komadića plastike i zbog promjena organoleptičkih svojstava okusa i mirisa.

O tome kakvu hranu jedemo i na koji se način kontrolira doznali smo iz prve ruke na Odjelu za kemijske analize hrane i predmeta opće uporabe (POU) županijskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u Splitu. Na tom se mjestu obavlja analiza zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane u proizvodnji i prometu. Analiziraju zdravstvenu ispravnost kozmetike, tekstila, pribora, posuđa, ambalaže, igračaka, nutritivne vrijednosti hrane radi izrade nutritivnih deklaracija, izrađuju deklaracije za proizvode, te prate kvalitetu organizirane prehrane u dječjim vrtićima, školama i ustanovama za starije.

Odjel vodi doc. dr. Zlatka Knezović koja ističe kako svi proizvođači hrane na tržište moraju stavljati zdravstveno ispravnu i pravilno deklariranu hranu poštujući Zakon o hrani. Odjel za kemijske analize hrane i POU je akreditirani laboratorij i službeni laboratorij Ministarstva poljoprivrede za analize hrane, a pri Odjelu djeluje Panel za senzorsku analizu djevičanskog maslinova ulja kao službeni panel ovlašten od Ministarstva poljoprivrede. Panel priznaje i Međunarodno vijeće za masline.

U pekarskim proizvodima i onima koji sadrže dosta škroba provode se i analize na prisutnosti akrilamida koji je vrlo štetan spoj, a nastaje kada se nešto priprema na visokim temperaturama. Savjetuje se da prepečeni kruh, kolače, biskvite i krumpir građani zaobilaze u širokom luku, piše Dalmacija danas.

Što se tiče bacanja hrane nakon roka koji je na njemu naveden, savjetuju, da se proizvodi na kojima piše “najbolje upotrijebiti do” mogu koristiti i nakon navedenog roka. 

– Bavimo se analizom zdravstvene ispravnosti i kvalitete. Zdravstvena ispravnost znači da ono što dođe na tržište bilo da je hrana ili predmet opće uporabe mora biti sigurno što znači da ne smije ispuštati štetne tvari niti ih sadržavati, npr teški metali, pesticidi ili slično. Kvaliteta znači da proizvod mora biti u onome rangu kvalitete koju je proizvođač, odnosno onaj tko proizvod stavlja na tržište, deklarirao. Postoje zakonski propisi koji se odnose na kontaminante i pojedinačne uredbe za kvalitetu hrane. Po zakonu je propisano da je proizvođač i onaj tko na tržište stavlja hranu ili predmete odgovoran da se radi o sigurnom proizvodu.

Najizloženiji med i maslinovo ulje

Na Odjelu radi deset djelatnica, a organiziran je u četiri odsjeka prema djelatnostima. Djelatnice u posljednje vrijeme primjećuju da je više prisutan problem kvalitete hrane nego zdravstvene ispravnosti. Kao najizloženija ističu se dva vrlo vrijedna proizvoda, maslinovo ulje i med. Iako ulje i med ljudi uzimaju radi poboljšanja zdravstvenog stanja ponekad je pitanje je što unosimo u svoj organizam, ističu inženjerke.

– Često bude problema prilikom vrcanja meda tijekom kojeg se primjeni visoka temperatura i tako u njemu poraste koncentracija hidroksimetilfurfurala (HMF) koji može imati negativan učinak na zdravlje Enzim dijastaza je vrijedni sastojak i pokazatelj bioloških vrijednosti meda koje ga razlikuju od ostale hrane. Kada dijastaze nema onda je med uglavnom patvorina, kaže Knezović.

Bilo je i slučajeva kada je uzorak umjesto meda bio karamelizirani šećer. Nastavni zavod svake godine u suradnji sa Splitsko dalmatinskom županijom provodi monitoring maslinovog ulja zbog čega su usmjereni prema lokalnim proizvođačima i tržnicama koje nemaju kontrolu. Inženjerke upozoravaju da je ono što su vidjeli na tržnicama po pitanju maslinovog ulja velika tragedija jer je 90 posto uzoraka bilo patvorina, starog, miješanog i rafiniranog ulja, ali i raznih uvoznih ulja koja se prodaju pod opisom domaćih ulja. Ta su ulja svaki dan izložena visokim temperaturama, na suncu, u svakakvoj ambalaži, te je pitanje kakav proizvod se na tržnici kupuje.
Pitanje je i što kao maslinarska i turistička zemlja nudimo turistima.