Foto: Centar za gradansku suradnju / Zagađenje rijeke Trebižat
Nakon prijava kožnih infekcija kod djece, zamućenja i neugodnog mirisa Trebižata zatražen je hitan inspekcijski nadzor mogućih zagađivača.
Kožna oboljenja i infekcije kod djece koja su se tijekom ljeta kupala u Trebižatu, zamućena voda neugodnog mirisa te vjerodostojnost studija utjecaja na okoliš bile su među glavnim temama okruglog stola održanog na Hutovom blatu.
Na skupu “Podizanje kompetencija NVO-a i javnosti za veće sudjelovanje u procesu odlučivanja o okolišu” zatražen je hitan inspekcijski nadzor potencijalnih zagađivača u slijevu Studenčice i Trebižata te otklanjanje uočenih nepravilnosti do početka turističke sezone 2027. godine.
Radionicu i okrugli stol u Motelu Karaotok organizirali su Regionalni resursni centar (ReReC) i Udruga DINARICA – Aarhuški centar Mostar, uz podršku Centra za građansku suradnju Livno. Sudjelovali su predstavnici lokalnih vlasti, javnih poduzeća i akademske zajednice, članovi nevladinih organizacija, među kojima lovci, ribolovci i zaštitari prirode, te zainteresirani građani.
Upozorenja zbog stanja Studenčice i Trebižata
Sudionicima su predstavljeni rezultati monitoringa Studenčice i Trebižata za razdoblje od 2025. do 2026. godine. Kao potencijalni zagađivači navedeni su ugostiteljski objekti, postojeći ribnjaci te oni koji su u fazi izgradnje.
Upozoreno je i na investicije za koje sudionici smatraju da bi mogle dodatno opteretiti tok Trebižata na području Čapljine.
Predstavnici lokalne zajednice iznijeli su podatke o kožnim oboljenjima i infekcijama kod djece koja su se tijekom ljeta kupala u Trebižatu. Naveli su i pojavu bjeličastog zamućenja vode, neugodnog mirisa te promjena njezinih fizikalno-kemijskih karakteristika.
Prema njihovim navodima, takvo stanje tijekom turističke sezone odvraća dio posjetitelja i kupača od boravka uz rijeku.
Kritike na račun studija utjecaja na okoliš
Poseban dio rasprave odnosio se na podatke o bioraznolikosti koji se koriste u studijama utjecaja na okoliš za vjetroparkove, solarne elektrane, autoceste i druge projekte.
Predstavljeni su primjeri procjene ugroženosti prirode i metodologije praćenja flore i faune, uključujući biljke, ptice, sisavce, lovnu divljač i ribe.
Sudionici su ustvrdili da usporedbe pojedinih studija sa stanjem na terenu pokazuju slučajeve u kojima se podaci o prisutnosti pojedinih vrsta “friziraju” ili prepisuju. Prema njihovim tvrdnjama, time se umanjuje prikaz mogućeg negativnog utjecaja projekata na okoliš, što posljedično utječe i na mjere predviđene za ublažavanje ili kompenziranje tih utjecaja.
Predstavnici lovačkih organizacija izrazili su nezadovoljstvo takvom praksom, navodeći kako se time zanemaruje stvarno stanje lovne divljači na područjima kroz koja prolazi koridor Vc ili na kojima se grade energetski objekti te zadire u njihove koncesijske ugovore.
Na primjerima iz Hrvatske i drugih zemalja predstavljene su metodologije koje obuhvaćaju definiranje mjesta i vremena terenskog rada, tehnike promatranja te način evidentiranja i izvještavanja o prikupljenim podacima.
Sudionici smatraju da se takva pravila u domaćoj praksi ne primjenjuju uvijek dosljedno, zbog čega izostaju odgovarajuće zaštitne mjere.
Javnost ima pravo sudjelovati
O pravima građana u postupcima koji se odnose na okoliš govorio je predsjednik Aarhuškog centra Mostar – Dinarica Doređe Stefanovski.
Predstavio je Aarhušku konvenciju, međunarodni ugovor potpisan 1998. godine u danskom Aarhusu, koji se temelji na pristupu informacijama o okolišu, sudjelovanju javnosti u donošenju odluka i pristupu pravosuđu.
Prema tim načelima, građani i organizacije imaju pravo od javnih tijela tražiti informacije o stanju okoliša, sudjelovati u ranim fazama odlučivanja o projektima koji mogu utjecati na okoliš te koristiti pravne mehanizme ako smatraju da su im ta prava uskraćena.
Traže zajedničku akciju
Na skupu je upozoreno i na pritiske koje na prirodne resurse stvaraju infrastrukturni projekti, vjetroparkovi, solarne elektrane i druge investicije, kao i na probleme bespravne gradnje i nelegalnog odlaganja otpada.
Sudionici su zatražili razvoj i primjenu znanstveno utemeljenih metoda za praćenje stanja riječnih ekosustava i bioraznolikosti.
Okrugli stol zaključen je zahtjevom za suradnju gradskih vlasti i inspektorata, Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar, gospodarstvenika, lokalnog stanovništva i nevladinih organizacija radi zaštite Studenčice i Trebižata.
Zatražena je i transparentnija suradnja izrađivača studija utjecaja na okoliš s lokalnim udrugama, uključujući zaštitare prirode, lovce i ribolovce, kao i stroži nadzor nad primjenom propisanih metodologija.
