Svake godine posljednje nedjelje u ožujku prelazimo na ljetno računanje vremena. Time završavamo ciklus zimskog računanja koje je započelo posljednje nedjelje u listopadu. U noći sa subote na nedjelju, u ovom slučaju s 28. na 29. ožujka 2026., spavamo jedan sat kraće. Utjeha je ipak da s dolaskom proljeća dani postaju znatno duži, a vrijeme toplije, pa više neće biti potrebe ni za zagrijavanjem domova, što donosi i uštedu energije.
Ljetno računanje vremena
U 2 sata ujutro kazaljke se pomiču jedan sat unaprijed, na 3 sata. To znači da ćemo te noći spavati jedan sat manje. No, već od nedjelje možemo uživati u dužem dnevnom svjetlu u poslijepodnevnim i večernjim satima.
Koje su prednosti?
Prednosti ljetnog računanja vremena uključuju dulje dnevno svjetlo u večernjim satima, što potiče brojne aktivnosti na otvorenom prostoru. Ovakav ‘raspored sati’ omogućuje bolje iskorištavanje sunčeve svjetlosti nakon radnog vremena, što ujedno pridonosi aktivnijem načinu života.
Dulji dani čak i smanjuju stopu prometnih nesreća, a neka istraživanja pokazuju da utječu i na smanjenje kriminala za čak 27% u večernjim satima. Produženje proljetne i jesenske sezone ima i pozitivan odraz na turizam.
Povećanje prirodnog dnevnog svjetla djeluje i kao gospodarski poticaj, ali i kao poticaj na druženje. U doba ljetnog računanja vremena zabilježena je veća potrošnja i posjećenost trgovina te ugostiteljskih objekata nakon posla, kao i provođenje vremena u sportskim aktivnostima na otvorenome.
Iako neki ljudi godinama, pa i desetljećima, ističu prednosti zimskog računanja vremena, čini se da je većina ‘pluseva’ ipak na ‘ljetnoj strani’.
Koji su nedostaci?
Različiti propisi o ljetnom računanju vremena standardizirani su u Europskoj uniji 1996. godine. Međutim, u međuvremenu su se pojavili brojni kritičari tražeći da se ukine pomicanje kazaljki. Kritičari su se pozivali na rezultate istraživanja koji su navodno pokazali da pomicanje sata u proljeće i jesen negativno utječe na gospodarstvo i zdravlje ljudi.
Profesorica neurologije i pedijatrije na sveučilištu Vanderbilt, Beth Ann Malow, autorica studije iz 2020. godine, otkrila je da pomicanje sata unaprijed u ožujku ima veze s ozbiljnim negativnim posljedicama po zdravlje. To, prema rezultatima njezinog petogodišnjeg istraživanja, uključuje porast slučajeva srčanih udara, ali i nedostatak sna u tinejdžera. Jesensko pomicanje sata, istaknula je, nije povezano s ovim posljedicama.
Zašto još uvijek ‘pomičemo sat’?
Iako se godinama na razini Europske unije raspravljalo o ukidanju ‘pomicanja sata’, konačna odluka još uvijek nije provedena u svim državama članicama. Glavni razlog povijesnog uvođenja ljetnog vremena bila je ušteda energije.
Danas su, pak, u fokusu prednosti duljine dana za turizam, rekreaciju i mentalno zdravlje.
Europska unija je 2018. predložila okončanje pomicanja sata. No, do danas, zajednički dogovor nije postignut.
