Dok se u medijima licitiralo imenima kandidata SDP-a za ministre u Vladi FBiH, u Istočnom Sarajevu održan je sastanak partnera u državnoj vlasti
U Istočnom Sarajevu jučer je održan sastanak političkih partnera u državnoj vlasti. Sastanku su prisustvovali predsjednici SDP-a BiH, NiP-a, SNSD-a i HDZ-a BiH- Nermin Nikšić, Elmedin Konaković, Milorad Dodik i Dragan Čović, te njihovi najbliži suradnici.
PRAVI NAČIN
Nakon sastanka Dodik je podvukao da je zadovoljan funkcioniranjem koalicionih partnera koji će i u sljedećem periodu održavati sastanke svaki mjesec i razgovarati o svim pitanjima.
– Složili smo se oko toga da predstavnici ove strukture održe važan sastanak sa predstavnicima Europske unije, dogovor o tome kako i šta učiniti a da mi osjetimo vidljive, opipljive povlastice i da nam se ne isporučuju stalno novi zahtjevi. Razgovarali smo i o tome da svi razvojni projekti u cijeloj BiH budu stavljeni u procedure, na odlučivanje, i oni u RS-u i u FBiH i u Brčko distriktu, županijama i na nivou BiH, da se to na pravi način definira, naglasio je.
Misli da upravo to garantira bolje razumijevanje, a ne da stvari ostanu u pretpostavkama.
- Mi ne želimo praviti sukob, ovo je snažan, početni entuzijazam, kazao je Dodik.
Tvrdi da želi da se što prije formira novi saziv Vlade Federacije BiH predvođen Nikšićem, “a u narednom razdoblju će se iznaći nove metode usuglašavanja različitih razina vlasti, da ne bude to samo potpisivanje, prepisivanje ili pogrešno razumijevanje”.
- Vrlo smo zadovoljni činjenicom da je usvojen proračun, jer je pretpostavka rada svih organa. Ono što vidimo je da postoji totalna sporost u realizaciji odobrenih odluka, značajan je problem opsega nerealiziranih sredstava koja se zadržavaju, a nisu povučena za projekte, rekao je lider SNSD-a.
Najavio je da će stručnjaci u narednom razdoblju sjesti i vidjeti da se deblokiraju sva ta sredstva i ubace u privredni, financijski i svaki drugi sustav.
- Mi smo razgovarali o strateški važnim stvarima. Zemlje Zapadnog Balkana su spremne za svoj evropski put, ali ne idemo onom dinamikom kojom bismo voljeli. EU mora uložiti više napora, dati nam alate koji će nam olakšati put, izjavio je predsjednik NiP-a Elmedin Konaković nakon sastanka.
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara jučer je donijela odluku o imenovanju Vlade FBiH, a odluka će danas biti dostavljena potpredsjednicima na potvrđivanje. Vojin Mijatović nije više kandidat SDP-a za ministra unutrašnjih poslova, već je predložen za ministra obrta i razvoja FBiH. SDP je odlučio da umjesto Mijatovića predloži Almina Hopovca, nekadašnjeg ministra obrazovanja u Vladi USK-a. No, jučer je kao bomba odjeknula vijest da je Tužilaštvo USK-a protiv Hopovca podiglo optužnicu zbog zloupotrebe položaja, ali je sud nije potvrdio.
Podsjećamo da su u veljači prošle godine pripadnici SIPA pretresli prostorije Ministarstva obrazovanja i izuzeli određenu dokumentaciju. Hopovac je, naime, na dužnost vratio državnog službenika Damira Redžića, koji je imao mjeru zabrane imenovanja na rukovodeće dužnosti, nakon što je osuđen u aferi Vozač 2. On je ovlastio Redžića da u njegovo ime potpisuje dokumente.
Nezadovoljstvo načinom predlaganja kandidata izrazio je i SDP-ov delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Irfan Čengić.
Kaže da je o rokadama saznao iz medija i da se imena vade iz džepova, dok potpredsjednik FBiH Igor Stojanović smatra da kandidat NES-a za ministra trgovine Anel Kljako može diskreditirati Vladu.
Dok na novu izvršnu vlast u FBiH čekamo, Dom naroda federalnog Parlamenta jučer je održao prvu redovnu sjednicu. Usvojen je Nacrt zakona o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške osoba sa invaliditetom, koji je predložila federalna Vlada.
Budući da ga je prethodno usvojio i Zastupnički dom, u naredna tri mjeseca bit će održana javna rasprava, nakon čega se očekuje da bude finaliziran prijedlog zakona koji će biti upućen u proceduru na usvajanje.
Obrazlažući predloženi nacrt zakona, Vesko Drljača, federalni ministar rada i socijalne politike, istakao je kako će maksimalne naknade za invalidnine sa 400 porasti na 700 KM.
– Važeći zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom mijenjan je sedam puta i u dobrom dijelu je prevaziđen, te se pristupilo izradi četiri potpuno nova zakona, uključujući i ovaj kojim se uređuju pitanja zaštite osoba sa invaliditetom. Ovim zakonom utvrđuju se definicije osoba sa invaliditetom i samog invaliditeta, jedinstvena načela i institucionalni model za ocjenu stepena invaliditeta, okvir i jedinstveni pristup materijalne podrške lica sa invaliditetom. Također se utvrđuju osnovna prava, obim i uvjeti pod kojima se ostvaruju, osnovica za ta prava, financiranje, nadzor nad primjenom zakona i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava osoba sa invaliditetom, rekao je Drljača.
Ističe da je Institut za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja prvi put donio Pravilnik o kriterijima i postupku medicinskog vještačenja zdravstvenog stanja i Jedinstvenu listu invaliditeta za sve osobe sa invaliditetom, bez obzira na uslov nastanka invaliditeta u skladu sa listom Svjetske zdravstvene organizacije.
– Osnovica za obračun novčanih davanja veže se za 80 posto najniže cijene rada u FBiH koja iznosi 596 KM. Usklađuje se sa rastom najniže cijene rada. Visina lične invalidnine za prvu kategoriju (oštećenje organizma 100 posto) je 40 posto od osnovice, a za drugu kategoriju (90 posto) naknada je 30 posto osnovice, pojasnio je Drljača.
Zanimljiva rasprava vodila se netom prije usvajanja odluke o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova radnih tijela ovog doma. Dževad Hadžić, delegat SDP-a, od kolegija Doma naroda zatražio je odgovor na pitanje da li se vodilo računa o profesionalnoj orijentaciji delegata koji se biraju u određene komisije, jer je činjenica, kako kaže, da pojedini ljudi nemaju veze sa onim čime se komisija bavi.
PLAĆANJE KOMISIJA
Također, pojedini delegati su pitali zašto se posebno plaćaju dvije komisije – za europske integracije i Komisija za reviziju. Kako se moglo čuti, odlukom Administrativne komisije, rad ovih tijela plaća se 150 KM po održanoj sjednici.
– Zašto su ove dvije komisije plaćene? Koliko je to povećan obim posla? Predlažem da se razmotri mogućnost da te komisije ne budu plaćene, jer to možemo rješavati u sklopu naših redovnih aktivnosti, kaže Jelena Pekić iz SDP-a.
Tomislav Martinović (HDZBiH), predsjedavajući Doma naroda i delegat HDZ-a Ivica Pavković smatraju opravdanim da se rad ovih tijela plaća, tvrdeći da imaju mnogo posla, a Pavković kaže da je predlagao da se i tajnicima da naknada.
AMELA LONČARIĆ, autor
